Bh. političarima na ime otpremnina isplaćeno 346 hiljada KM

Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, 23 funkcionera koji su radili na rukovodećim pozicijama u državnim ministarstvima, ministri, zamjenici, pomoćnici i savjetnici ministara te sekretari ministarstava su dobili skoro 346 hiljada KM na ime otpremnina za odlazak u penziju. Novac je isplaćen iz budžeta osam državnih ministarstava u periodu od 2006. godine do danas.

Prema Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine funkcioneri prilikom odlaska u penziju imaju pravo na otpremninu u iznosu šest svojih netoplaća. Tako su neki od njih na konto otpremine u džepove stavili i po nekoliko hiljada eura.

“Najviše novca je dobio Sredoje Nović, bivši ministar civilnih poslova BiH. On je dobio više od 14 hiljada eura. Najmanje para je dobio Drago Bilandžija, koji je bio savjetnik ministra prometa i komunikacija BiH. On je dobio oko 2000 eura”, navodi Renata Radić-Dragić, urednica Centra za istraživačko novinarstvo.

Živko Marjanac je u martu 2015. godine, predzadnji radni dan na poziciji zamjenika državnog ministra odbrane, dobio otpremninu od skoro 13 hiljada eura za odlazak u penziju. Međutim, on nije otišao u penziju već na poziciju potpredsjednika Vijeća naroda Republike Srpske.

“Nisam ja još u penziji, predao sam papire, ali nisu još gotovi. Ja sam samo otpremninu dobio i to je bilo po zakonu. Ljudi se bave politikom i kada dođu na političku funkciju, nema tu penzije“, rekao je u razgovoru za CIN Marjanac.

Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo, pored Marjanca još dvojica funkcionera su nakon primljene otpremnine nastavili raditi na istom poslu ili u drugim institucijama. Jedan je Slavko Marin, koji je od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH dobio otpremninu u iznosu od 12.300 eura za odlazak u penziju. On je u ovom ministarstvu radio do februara 2012. godine na poziciji zamjenika ministra, a poslije je još godinu dana dobivao takozvani ‘bijeli hljeb’ u prosječnom iznosu od 2.000 eura.Pri isteku ovog prava, u februaru 2013. godine je dobio otpremninu, međutim zamrznuo je penzionerski status i zasnovao radni odnos na funkciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novi Travnik. Drugi je Ivo Miro Jović, protiv kojeg se vodi krivični postupak na Sudu BiH.

“Ivo Miro Jović je savjetovao državnu ministricu odbrane Marinu Pendeš. U julu ove godine dobio je otpremninu od 12.158 KM, a u augustu je potvrđena optužnica protiv ministrice Pendeš. U optužnici je navedeno da je Pendeš u periodu od juna 2013. do februara 2015. godine, kada je bila na poziciji zamjenice ministra odbrane BiH, izdala upute tehničkom sekretaru da bez provjere je li njezin savjetnik Jović prisutan na radnom mjestu, uvijek evidentira njegovo prisustvo. Tužilaštvo tvrdi da je Pendeš ovjeravala evidenciju prisustva na radnom mjestu, iako je znala da potpisuje neistinit sadržaj. Na osnovu toga je Jović dobio plaće i druge naknade u iznosu od 16.970 KM”, navodi Radić-Dragić.

Prema Odluci Vrhovnog suda RS-a iz 2013. godine, svi penzioneri koji imaju ličnu penziju imaju pravo da rade i istovremeno primaju i plaću ili naknadu i penziju. U Federaciji je ovo pravo dato Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH koji kaže da penzioneri sa više od 40 godina radnog staža i oni stariji od 65 godina, a sa 20 godina staža mogu u penziji zasnovati novi radni odnos i istovremeno primati i plaću i penziju.

“Sporno je što se neki od njih vrate u institucije vlasti ili zamrznu penziju koju primaju ili nastave primate i penziju i plaću koju ostvaruju po osnovi privremenih ugovora”, objašnjava Radić-Dragić iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Informacije o funkcionerima kojima su isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju zatražio je poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić od Vijeća ministara BiH. A evo šta su bili njegovi razlozi:

“Možda jeste po Zakonu, ali nije moralno uzeti otpremninu i nastaviti raditi i primate plaće u institucijama. Mnoge stvari se rade pod okriljem zakona tako da pretpostavljam da su i ovdje našli neku rupu u zakonu. Ovdje se radi o političkom moralu, a ja sam želio provjeriti ima li neko iz SDS-a na spisku“, rekao je Bosić za CIN.