Bh. radnici pristaju i na neredovne plate sve dok imaju bilo kakav posao

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH ističu da podatke o broj neplaćenih radnika niko više ne može pratiti.

“Da se poštuju zakoni moglo bi se na osnovu plaćenih doprinosa tačno vidjeti koliko kasne plate, no sada se radi metodom da se plati neto plata, a ne plate doprinosi”, ističu iz Sindikata.

Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH u februaru 2015. godine broj registrovanih nezaposlenih u BiH iznosio je 550.063, dok je prema najnovijim podacima Centralne banke BiH u našoj državi blokirano 68.219 računa poslovnih subjekata, od čega 42.005 firmi ima bar jedan blokiran račun.

Proteklih nekoliko mjeseci počele su kasniti plate i u javnom sektoru.

U Njemačkoj zatvorske kazne za poslodavce

U susjednoj Republici Hrvatskoj koja je članica Evropske unije postoji javna lista kompanija koje ne isplaćuju plate redovno, a evropsko zakonodavstvo priznaje i krivičnu odgovornost poslodavaca koji zaposlenima ne isplaćuju zaradu. Očit primjer je Njemačka u kojoj je čak predviđena i kazna zatvora od tri do pet godina za nepoštivanje isplate plate.

Prema Zakonu o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine precizirano je da period isplate plate ne može biti duži od 30 dana.

U dijelu Zakona koji se odnosi Zaštitu plate i naknade plate stoji da poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plate ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plate ili dijela naknade plate, te da se najviše polovica plate ili naknade plate zaposlenika može prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze zakonskog izdržavanja, dok se za ostale obaveze može prisilno obustaviti najviše jedna trećina plate zaposlenika.

Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da je radno zakonodavstvo u BiH podijeljeno po entitetima, odnosno u FBiH po kantonima.

FBiH ima krivični zakon koji je regulisao kršenje radnog zakonodavsta gdje je predviđena kazna do godina dana zatvora, ali kako navode iz Sindikata nikada se do sada nije desilo da neko prijavi poslodavca iz razloga što proces dokazivanja traje godinama.

“Kršenja spadaju pod kontrolu inspekcijskih organa i sudova pa čak i Krivičnog zakona iako do sada nismo imali primjenu zbog nepoštivanja prava iz radnog odnosa. Plate se isplaćuju u roku od 30 dana i plata ako se ne isplati na vrijeme to je bukvalno alarm za pokretanje stečaja firme”, kazao je Bajramović.

Mjesecima bez plata

Prema Izvještaju revizije učinka upravljanja ugovorima o privremenim i povremenim poslovima u institucijama BiH tokom 2011. i 2012. godine institucije BiH su za ugovore isplatile nešto više od 16,5 miliona KM.

U navedenom periodu institucije BiH su zaključile više od šest hiljada ugovora, a iznosi koji su isplaćeni iz budžeta BiH po ugovorima kretali su se od 20 KM do 7 hiljada KM.

“U javnosti inače preovladava mišljenje da bilo kakav radni angažman, kao i potrošnja novca u institucijama BiH nisu transparentni. Navedenoj percepciji javnosti doprinosi činjenica da se ugovori o djelu i ugovori o privremenim i povremenim poslovima zaključuju za različite poslove, od poslova čišćenja, prevođenja, do stručnih poslova iz nadležnosti institucija BiH”, stoji u Izvještaju.

Jedan od glavnih razloga neredovnih isplata jeste nelikvidna privreda i poreska preopterećenost privatnika, što dovodi do stanja u kojem stanovnici BiH rade mjesecima, a pri tome ne primaju platu, što je u skoro svim demokratskim zemljama nezamislivo.

Pored toga, neisplaćene plate u BiH nisu jedini problem radnika koji se često susreću i sa nepoštivanjem prava na osnovu Zakona o zaštiti na radu i Zakona o štrajku, a što često dovodi do nepoštivanja radnog vremena, godišnjih odmora, cijena rada, ali i do neplaćanja doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Katastrofalno stanje na tržištu rada u BiH dovelo je i do toga da mlade osobe u BiH pristaju obavljati bilo kakve poslove u nadi da će naći “nešto bolje” što otvara put ka zloupotrebi prilikom zapošljavanja.

Signifikantno je da subjekti u privatnom, ali i državnom sektoru, mlade osobe godinama vode kao volontere, praktikante ili vanjske saradnike angažovane na ugovoru o dijelu.

Posebno je upitno angažovanje osoba na osnovu ugovora o dijelu koji je poslodavcima jeftiniji, a koji sa druge strane ne podrazumijeva pravo na zdravstveno osiguranje zaposlenika.

Zloupotreba ugovora o djelu

Iz Saveza samostalnih sindikata ističu da ipak najviše ugovora o djelu imaju penzioneri i uposlenici državnih institucijama te da takav način zaobilaženja plaćanja doprinosa i poreza treba postati predmet interesovanja inspekcijskih organa.

Svakako tu je i sporni volonterski ugovor koji, kako navode iz Sindikata, osnov je po kojem se vrši najviše izrabljivanja mladih ljudi u BiH.

“Volontiranje je primamljivo samo u onom dijelu gdje je potreban validan papir za konkurisanje na poslove na kojima je uslov radno iskustvo. Kroz ugovore o djelu i ugovore o volonterskom radu vrše se najveće malverzacije s porezima i doprinosima”, kazao je Bajramović.

On je dodao da predloženim novim Zakonom o radu u FBiH od volontiranja nema ništa, odnosno da je volontiranje bukvalno zloupotreba ljudi da rade džabe.

“Treba dobro ispitati ko ima ugovore o djelu u javnim preduzećima i javnim institucijama, privatnim firmama i slično. To kada se sve sabere moglo bi se dosta novca skupiti po pitanju fondova, ali i budžeta država”, smatra Bajrektarević.

Podsjećamo, jedan od novih uslova Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za novi aranžman s Bosnom i Hercegovinom je donošenje novog zakona o radu u Federaciji BiH.

Vlada Federacije BiH se u prethodnom mandatu u pismu namjere koje je uputila MMF-u još 2013. godine obavezala da će u Federaciji BiH biti donesen novi zakon o radu u prvoj polovini 2014. godine.

Klix.ba