Bh. stručnjaci u Švedskoj: Klimatske promjene su ogroman rizik i za BiH

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu rastuću prijetnju za Bosnu i Hercegovinu. Njihovi efekti vode do serije negativnih utjecaja koji bi mogli umanjiti bruto domaći proizvod (BDP), kao i standard i blagostanje većine populacije. Rizici uzrokovani sušama i poplavama dovode do značajnih smanjenja proizvodnih kapaciteta u poljoprivredi, energetici i turizmu, kao i zdravstvenih problema kod lokalnog stanovništva. Klimatski modeli koje je razvila Svjetska banka za svoje projekte predviđaju povećanje godišnje temperature u rasponu od dva do četiri stepena Celzijusa do 2100. u BiH. To će, vrlo vjerovatno, ostaviti ozbiljne posljedice na socioekonomsku situaciju u državi, te će zahtijevati temeljnu rekonstrukciju poljoprivrede, pitke vode i energije, zdravstvenog i turističkog sektora.

Ovo se, između ostalog, kaže u nedavno objavljenom izvještaju “Bosna i Hercegovina – utjecaj i rizici klimatskih promjena”, koji je djelo grupe autora.

Odanost domovini

Jedan od autora je Amar Čaušević, stručnjak specijaliziran za analizu utjecaja klimatskih promjena i finansija, te za istraživanje veza između klimatskih promjena i sigurnosti. Magistrirao je međunarodnu ekonomiju na “John Hopkins” University School of Advanced International Studiesu i međunarodne odnose na Boston Universityju. Čaušević nam otkriva kako je nastala ideja za rad na izvještaju.

– Zeničanin Saša Bešlić (Sasja Beslik), koji je drugi autor izvještaja, i ja smo kolege u Švedskoj. Saša radi u bankarstvu i internacionalni je ekspert za održive finansije, dok se ja bavim istraživanjem klimatskih promjena i načinima utjecaja velikih tokova kapitala na globalnu promjenu u biosferi. S obzirom na to da smo obojica Bosanci, izuzetno vezani na našu domovinu i porodično i emotivno, družeći se i kroz razgovor shvatili smo da se može doći do ovakvih izvještaja za brojne zemlje svijeta. Jednom smo, diskutirajući o klimi, generalnoj neefikasnosti Dejtonskog sporazuma i situaciji u zemlji, počeli da guglamo tražeći postoji li sličan izvještaj za BiH. Vidjevši da ga nema, odlučili smo da to lično uradimo, pro bono, iz čistog patriotizma, vođeni isključivo ljubavlju prema BiH.

Ja sam vremenom u projekat uključio i kolegu s mog magistarskog studija, Roba Griffina, koji se pojavljuje kao četvrti autor. On je ekspert za poljoprivredu s kojim sam svojevremeno i radio u Svjetskoj banci u Washingtonu, a koji trenutno živi i radi u Hrvatskoj. Njega smo zamolili za detaljniju analizu poljoprivrednog sektora, turizma i donekle energije, što je on i uradio. Pošto sam odranije poznavao makroekonomskog analitičara Faruka Hadžića, zamolio sam ga da se pridruži projektu, te je on pogledao osnovne socioekonomske parametre i pomogao nam da uključimo jedan nekonvencionalni utjecaj na bosanskohercegovačku ekonomiju kojim se sada bavi, a to je utjecaj trenutne pandemije Covid-19. Faruk nam je dao i dosta podataka o utjecaju velikih poplava 2014. godine na ekonomiju BiH, kazao je Čaušević.

Promatrajući globalni trend, autori su shvatili da će klimatske promjene postajati sve ekstremnije, te da će njima neizbježno biti zahvaćena i Bosna i Hercegovina. U našoj zemlji, to će se manifestirati na više načina.

– Prvo, za 20 do 30 godina, dakle do sredine ovog vijeka, proizvodnja u poljoprivrednom sektoru može pasti čak i do 100 posto, ili u malo boljem slučaju, više od 80 posto. Ovo predstavlja ogromni rizik za BiH, jer poljoprivreda trenutno čini između šest i sedam posto BDP-a, te u njoj radi oko 22 posto bosanskohercegovačkog stanovništva, dakle oko petina, dok 60 posto te petine čine žene. Samim time, iako poljoprivreda nije monetarno toliko važna grana za BDP, jedan veliki procent bosanskohercegovačke populacije bio bi pogođen ovim dešavanjima. Ona bi utjecala i na sigurnost proizvodnje hrane. Mi smo svakako uvoznik hrane, ne proizvodimo dovoljno sopstvenih prehrambenih proizvoda, te se time otvara i jedan sasvim novi problem – da li ćemo uopće imati dovoljno hrane za potrebe našeg stanovništva.

Drugo, tu je energetski sektor kojem uslijed nižeg nivoa rijeka u slučaju suša, odnosno višeg u slučaju poplava, prijeti veliki problem s hidroelektranama koje će u tom slučaju morati obustaviti proizvodnju električne energije, a moramo imati u vidu da hidroelektrane proizvode otprilike, u zavisnosti od godine, između 30 i 40 posto struje u BiH. Ovo će dovesti do problema i u finansijskom sektoru pošto je električna energija treći po redu izvozni proizvod BiH. Ako se desi smanjenje protoka vode između pet i 10 posto u jednoj godini, recimo za vrijeme suše, gubitak je zasad procijenjen na nekih 100 miliona konvertibilnih maraka.
Treće, imamo i neke manje značajne stavke poput smanjenja snježnih padavina što može utjecati na zimski turizam u BiH, što je problem za ugostiteljstvo, posebno u centralnom dijelu zemlje. Nadalje, primijetili smo koliko je zagađenost vazduha ogroman problem za zdravlje populacije. Trenutno se ne radi mnogo na rješavanju ovog problema, dok političke elite uporno forsiraju ideju da treba nastaviti direktna ili indirektna ulaganja u termoelektrane, što direktno zagađuje zrak i čini stanovništvo podložnim brojnim bolestima, te otežava proces pristupa EU, koja ima jasno definiranu direktivu o gašenju termoelektrana do 2050. godine, rekao je Čaušević.

Pomoći istraživačima

Bešlić, pak, napominje da ovo nije naučni izvještaj, kao što to nisu ni izvještaji UN-a i Svjetske banke, već predstavlja presjek utjecaja i trendova klimatskih promjena u BiH između 2000. i 2020. Koristili su intervjue, pregled već objavljene literature o ovoj temi, te pratili osnovne trendove u ekonomiji i zdravstvu.

– Naša generalna ideja prije pandemije je bila da s izdavačima i recenzentima (nevladinim organizacijama Multi, BH Futures Fondation i Let’s Do It iz Tuzle) napravimo panel na koji bismo pozvali ljude iz vlasti, privrede i nevladinih organizacija, dakle one kojima je ovaj izvještaj namijenjen, s ciljem da se otvori dijalog kako bi se više i detaljnije radilo na problemu klimatskih promjena u zemlji.

Mi u izvještaju i ističemo da je jako bitno dizanje svijesti o klimatskim promjenama. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema izglasan zakon o klimatskim promjenama. Ovdje se ne radi nužno o zemljama članicama EU, već i o ostalim evropskim zemljama, kao i nekim zemljama u Africi i Aziji koje već imaju zakone i akcione planove o klimatskim promjenama. Trenutno se radi s UN-om na strategiji 2030. ciljeva održivog razvoja na državnom i entitetskom nivou. Dakle, po mom mišljenju, ovaj izvještaj bi prvenstveno trebao da potakne vladajuće strukture da rade više i uvedu klimatske promjene u zakonodavstvo, te poduzetnicima koji bi trebali početi razmišljati kako one mogu utjecati na njihov biznis. Ukoliko ste vi neki veliki poljoprivredni kombinat ili kompanija u BiH, svakako trebate razmišljati o tome kako bi eventualne suše ili promjene temperature mogle utjecati na vašu djelatnost, kazao je on.

Nevladin sektor koji se bavi ovim pitanjima bi, također, trebao ojačati saradnju s vladajućim strukturama, ističe Bešlić, te pomoći našim institucijama na svim nivoima da koliko-toliko izgrade kapacitet zemlje da odgovori na klimatske promjene.

– Sada je to sve na jednom nivou koji definitivno može da bude bolji, te bi čak i samo 10 posto napretka po tom pitanju za nas bilo itekako značajno. Vjerujem da mi kao društvo možemo napraviti taj iskorak, rekao je on.

Prva preporuka iz izvještaja je da se vidljivost klimatskih promjena mora podići. Poželjno bi bilo da to bude simultano na državnom i entitetskim nivoima, no s obzirom na to da mi čak nemamo ni ministarstvo energije na državnom nivou, a kamoli šta drugo, to je teže izvodivo, ali i dalje moguće.

– Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa odgovorno je za koordinaciju i ono sarađuje s entitetima po pitanjima energije, zaštite okoliša i prirodnih resursa, što je samo po sebi apsurdno. Čak i u ovom vidimo koliko je dalekosežna problematika Daytona. Mi imamo državnu strategiju koja se bavi klimatskim promjenama, ali toj strategiji su potrebni akcioni planovi i zakonske regulative koje će pojačati njenu efikasnost i potaknuti konkretno djelovanje na terenu. Nama nedostaju konkretni dokumenti koji objedinjuju i ukazuju na nedostatak multisektoralnog odgovora na pitanje klimatskih promjena u BiH. Naravno, ovo su sve problemi koji mogu da se riješe u razumnom periodu ako se uloži dovoljno političke energije i volje, kazao je Čaušević.

Druga preporuka je, kaže on, mobilizacija unutrašnjih i vanjskih finansijskih izvora.

– Mi znamo da BiH zbog nedostatka finansijskih sredstava na ovom polju zavisi od UN-a, Svjetske banke i stranih ambasada, ali definitivno je da se dosta toga ipak može uraditi i na lokalnom nivou rukovodeći se tzv. rješenjima zasnovanim na prirodi. Recimo, jedna općina, kanton ili entitet može posaditi određeni broj hektara šume da bi se spriječila klizišta ili zaštitila korita rijeka i prirodna staništa. Ovo nije idealno rješenje, no nije ni skupo, a daje odlične rezultate.

– Treća preporuka je transformacija energetskog sistema s trenutnog stanja, tj. baziranja na uglju, na baziranje na izvore obnovljive energije. Ova tranzicija neophodna je da bismo se riješili smoga i negativnog utjecaja zagađenog zraka na zdravlje populacije, a ne toliko jer je BiH značajan zagađivač na svjetskom nivou. U zaključku mi svakako ističemo da ulaganje u proizvodnju uglja nije opravdano ni iz finansijske perspektive ni iz perspektive javnog zdravstva. Evo, recimo, u SAD-u, predsjednik Trump je ponovo intenzivirao proizvodnju električne energije pomoću uglja, što se dokazalo da nikako nije ni finansijski, a kamoli ekološki isplativo.

Četvrta preporuka je ulaganje u ljudske resurse koji će se baviti klimatskim promjenama u BiH. Istraživačima na domaćim univerzitetima treba pomoći tako što će im entitetske vlasti povećati istraživačke budžete. Bilo bi jako dobro da se intenzivira saradnja s univerzitetima iz EU u ovom domenu. Također, bilo bi izuzetno poželjno da se u ovo pitanje uključi i dijaspora, odnosno naši zemljaci koji se širom svijeta bave ovom problematikom, sve s ciljem pomoći domovini. Naravno, da se radi skupa s lokalnim stručnjacima. Ovaj projekat mogao bi biti na tragu UN-ovog projekta “Dijaspora za razvoj” koji je bio usmjeren na ekonomski razvoj zemlje, no još bi bilo bolje da ova inicijativa bude na državnom i entitetskom nivou. Generalno bi bilo jako dobro da se obezbijedi više finansijskih sredstava za naše univerzitete kako bi se preciznije istraživalo o budućim klimatskim rizicima i za njihov trošak. Što više znamo, bit će nam lakše da se pripremimo i odgovorimo na izazov, rekao je Čaušević.

Podizanje svijesti

Na pitanje kako mijenjati politike i svijest ljudi u Bosni i Hercegovini o klimatskim promjenama, Bešlić odgovara da je s obzirom na sve probleme s kojima se susreću građani BiH, prvenstveno socioekonomsku situaciju, koja iz godine u godinu postaje sve gora, veoma teško mijenjati svijest populacije.

– Nažalost, jasno je da će klimatske promjene postajati sve intenzivnije, što će stanovništvo osjetiti bilo ekonomski, bilo da uslijed dramatičnih dešavanja uzrokovanih klimatskim promjenama postanu klimatski migranti unutar zemlje. Ovo će neizbježno dovesti do dizanja svijesti, ali to se može postići i ranije, uz efektne, pametne kampanje od same države, međunarodnih organizacija i velikih bosanskohercegovačkih kompanija, te uz obrazovanje djece o problematici bukvalno od vrtića, kazao je Bešlić.

Jedino na ovaj način, naglašava on, svijest građana se može promijeniti.

– Izuzetne primjere za to imamo ne samo u bogatim zapadnim državama nego i u nekim azijskim i afričkim zemljama koje su služeći se ovim metodama postigle fantastične rezultate među vlastitim stanovništvom. Najiskrenije vjerujem da mi kao društvo možemo napraviti taj iskorak, naveo je Bešlić.

Što prije počnemo djelovati u skladu sa preporukama iz ovog izvještaja, veće su nam šanse da izbjegnemo katastrofalne posljedice koje bi klimatske promjene mogle donijeti i našoj zemlji.

MojaBiH