Bh. ulice postale su smrtonosna trkačka zona: Desetine mrtvih za manje od 15 dana. Ne pomaže ni Zakon o obijesnoj vožnji i kazne preko 5.000 KM

Teške saobraćajne nesreće posljednjih dana gotovo svakodnevno potresaju Bosnu i Hercegovinu. Na cestama širom zemlje bilježe se pogibije, teške povrede, sudari više vozila i nesreće u kojima učestvuju motociklisti i pješaci.

Posljednja tragedija dogodila se u Binježevu kod Sarajeva, gdje je motociklista udario četiri pješaka. Jedna žena je poginula, dvije osobe zadobile su teške, a jedna lakše tjelesne povrede.

Motociklom je upravljao policijski službenik Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo Viktor Ćatić, koji u trenutku nesreće nije bio na dužnosti. Ćatić je i predsjednik Sindikata policijskih službenika, državnih službenika i namještenika KS.

Nakon uviđaja je uhapšen zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo teška krivična djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja.

Tragičan početak augusta

Početkom augusta zabilježeno je još nekoliko nesreća sa smrtnim posljedicama.

Motociklista je poginuo u nesreći kod Neuma, tokom vikenda u kojem je na području Hercegovačko-neretvanskog kantona evidentirano čak 36 saobraćajnih nesreća.

U Tulovićima kod Banovića 5. augusta smrtno je stradao 60-godišnji vozač nakon što je automobilom sletio s kolovoza.

Dan kasnije život je izgubio i vozač automobila koji je teško povrijeđen u sudaru kod Tomislavgrada. 

Istog dana na području Čitluka dogodile su se dvije odvojene saobraćajne nesreće u kojima su dvojica motociklista zadobila teške tjelesne povrede.

Kod RTV Doma u Sarajevu povrijeđen je pješak, dok je na Brđanima zbog nesreće potpuno obustavljen saobraćaj i došlo je do stvaranja velikih gužvi. Više osoba povrijeđeno je i u sudaru nekoliko vozila na području između Stoca i Neuma.

Ovi slučajevi ne predstavljaju konačan zbir nesreća u BiH, ali pokazuju koliko je ozbiljna situacija na cestama.

Hiljade nesreća i deseci poginulih

Razmjere problema pokazuju podaci MUP-a RS, prema kojima su na cestama u ovom bh. entitetu u prvih šest mjeseci 2026. godine evidentirane 6.934 saobraćajne nesreće. Život je izgubilo 45 osoba, dok su 244 teško povrijeđene.

Broj saobraćajnih nesreća povećan je za 17 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je broj poginulih smanjen za približno 18 posto, a broj teško povrijeđenih za 21,8 posto.

Šta je donio Zakon o obijesnoj vožnji?

Strožije odredbe Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH primjenjuju se od 27. maja. Njima je prvi put jasno definisana obijesna vožnja.

Obijesnom vožnjom smatra se, između ostalog, dvostruki prolazak kroz crveno svjetlo u roku od 20 minuta, vožnja u naselju najmanje 40 kilometara na sat iznad ograničenja te vožnja izvan naselja najmanje 60 kilometara na sat iznad dozvoljene brzine.

U ovu kategoriju spadaju i preticanje kolone preko pune linije, upravljanje vozilom s više od 1,50 promila alkohola u krvi te vožnja pod utjecajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

Za obijesnu vožnju propisana je kazna od 2.000 do 3.000 KM, šestomjesečna zabrana upravljanja vozilom i dva kaznena boda.

Ako je takvom vožnjom izazvana nesreća, kazna iznosi od 3.000 do 5.000 KM, uz devet mjeseci zabrane upravljanja vozilom i četiri kaznena boda. Pod zakonom propisanim uvjetima moguće je i trajno oduzimanje vozila.

Kazne za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, nevezivanje sigurnosnog pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara iznose od 200 do 400 KM.

Zakon sam po sebi nije dovoljan

Niz teških nesreća otvara pitanje koliko su nove kazne utjecale na ponašanje vozača. Međutim, bez objavljenih podataka o broju evidentiranih slučajeva obijesne vožnje, izrečenih kazni i oduzetih vozila nije moguće odgovorno zaključiti da zakon ne daje rezultate.

Strožije kazne mogu djelovati preventivno samo ako ih prate dosljedne kontrole, izvjesnost kažnjavanja i odgovorno ponašanje svih učesnika u saobraćaju. Crni niz na bh. cestama, ipak, pokazuje da zakonske izmjene same po sebi ne mogu preko noći zaustaviti tragedije.