Bh. vojnikinja Emela Mujanović-Kapidžija ne miri se sa zabranom nošenja marame

Punih deset godina vojnikinja Oružanih snaga (OS) BiH Emela Mujanović-Kapidžija vodi borbu za ostvarivanje jednog od osnovnih ljudskih prava – prava na slobodu vjeroispovijesti.

Diskriminirana je po dva osnova, kao žena i kao muslimanka. U OSBiH je od 2008. godine, a njeni problemi na poslu počinju od trenutka kad je odlučila da se pokrije. Naišla je na nerazumijevanje i osude. Svaki dan strahuje od otkaza.

Pravna borba

Nadređeni kažu da krši Poslovnik. Emela je i majka, i to majka djeteta s poteškoćama u razvoju, a trenutno je na bolovanju. Njen pravni zastupnik, advokat Emir Kovačević potvrdio je za “Avaz” da Emela pravnu borbu nastavlja na Ustavnom sudu BiH.

– Podnijeli smo Ustavnom sudu BiH apelaciju za utvrđivanje diskriminacije i povrede prava na slobodu vjere, jer je Emela diskriminirana i kao pripadnica ženskog spola i kao pripadnica muslimanske populacije. Iako je u radnom odnosu, njoj prijeti opasnost – kazao je Kovačević.

Nošenjem marame Emela krši Pravilnik OSBiH, jer on zabranjuje civilnu odjeću.

– Postoji taj jedan odjevni predmet koji se zove zimska potkapa, koji ona koristi zimi i koji zadovoljava njene potrebe da pokrije kosu, jer je to u skladu s islamskim normama, a također je dio uniforme. Međutim, ljeti je veći problem, ona ne može nositi tu potkapu i uvijek je bila spremna, a to smo predlagali i prije tužbe, da se ide na mirno rješenje i da se omogući nošenje neke tzv. ljetne potkape, koja bi bila iste boje i istog materijala kao uniforma i koja se ne bi isticala, a zadovoljavala bi njene potrebe i bila u skladu s uniformom – rekao je Kovačević i dodao da na taj prijedlog nikad nije odgovoreno te su se obratili Ustavnom sudu BiH.

Kršenje prava

Kovačević objašnjava da se u Emelinom slučaju radi o kršenju prava na slobodu vjere, što je sasvim jasno uvidom u član 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kojima se omogućava vjersko izražavanje, privatno i javno, uključujući i radno mjesto.

– Država ta prava, naravno, može ograničiti, ali mora postojati legitimni cilj i mora postojati srazmjernost mjere, čega u ovom slučaju nema. U svim odgovorima tuženi, odnosno Ministarstvo odbrane, navodili su da bi marama mogla narušiti međuljudske odnose i da bi narušila povjerenje građana prema Oružanim snagama, što je, prema mom mišljenju, skroz nelogično i neprihvatljivo. Ako u jednoj državi imate otprilike 50 posto muslimana, što bi marama u Oružanim snagama narušila povjerenje u OS, to je zaista teško prihvatiti. I pored Evropske konvencije, slobodu njoj garantiraju i Ustav BiH, čak i zakoni, Zakon o službi u OS, također, omogućava vjersko izražavanje u OS. Na kraju krajeva, imate vjerske službenike u OS i kolektivne vjerske obrede, vjerski praznici se obilježavaju. Dakle, vjera je prisutna u OSBiH, ali iz nekog razloga to Emeli ne dozvoljavaju – istakao je Kovačević.

Posao ili vjersko uvjerenje

Naglašava da je Emelina borba bitna jer se radi o individualnom pravu koje može koristiti svako ko želi, a nikome se ne nameće.

– Ako se marama zabrani Emeli, to će biti jedna negativna poruka svim muslimankama koje žele da poštuju vjerske norme. Poručilo bi im se da ustvari ne mogu ni aplicirati na taj posao, što je jedna ružna pozicija za naše građane, da ih dovodite u situaciju da biraju između posla i svojih vjerskih uvjerenja. To je neprihvatljivo. Kad postoji dobra volja, to se može riješiti da se omogući i jedno i drugo – zaključio je Kovačević.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE