BiH bez mina za 50 godina: Najčešće stradaju “samouvjereni”, još nema interaktivnih mapa

U razgovoru s Fahrudinom Solakom, direktorom Federalne uprave civilne zaštite, te kroz razgovor s predstavnicima Republičke uprave civilne zaštite, Klix.ba je dobio uvid u presjek dosadašnjeg rješavanja problema mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), kao i pogled ka budućim solucijama.

Problem uklanjanja

Mine i NUS se ne uklanjaju danas jednako kako su uklanjani prije 20 godina. paradoksalno, posla je manje, ali i više u isto vrijeme.

Odmah nakon rata, minska polja su postojala uz Veliku aleju na Ilidži, a ona su danas odmaknuta od grada. Za građane je to dobro. Ipak, to je složena okolnost jer iz godine u godinu demineri rade sve dalje od medicinskih timova i odmiču se od centara pa su sigurnosni elementi komplikovaniji i odlazak i povratak su teži. Za iste resurse nekada su se mogla uraditi tri zadatka.

“Minska polja su često zagađena drugim predmetima od metala i to znatno otežava uklanjanje. Konzerve, kašike, ekseri i sl. često prave probleme deminerima, a na lokacijama gdje su se vodile borbe čest su remetilački faktor čahure, geleri i drugi metalni predmeti koji aktiviraju detektore i usporavaju pronalazak mina”, rekao je Solak.

Druga grupa opasnih predmeta jesu neeksplodirana ubojna sredstva ili NUS. Ona se mogu pronaći doslovno svugdje. Posebne probleme stvaraju vremenske nepogode. Godine 2014. godine, za vrijeme velikih poplava, Federalna uprava civiln zaštite je pronašla nekoliko puta više NUS-a nego u vremenu od kraja rata do 2014.

U vremenskom periodu od 1.11.1998. godine do septembra 2017. godine rezultati čišćenja u FBiH su respektabilni. Ukupna deminirana (očišćena) površina je 11.928.843 kvadratna metra, dok je broj uništenih neeksplodiranih ubojnih sredstava i mina 337.987 komada

Od 1999. godine do danas Republička uprava civilne zaštite očistila je 6.195.195 kvadratnih metara. Također, u posljednjih 18 godina očišćeno je 13.540 komada mina, dok je broj uklonjenih komada NUS-a 263.280.

Tako se dolazi do zaključka da su pripadnici FCUZ-a i RUCZ-a od 1998./99. uklonili 614.807 mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Ipak, najveći problem su ljudi koji samoinicijativno ulaze u minska polja tvrdeći da znaju gdje su mine i da ih tu nema. Većina takvih “samouvjerenih” ljudi nakon većeg broja ulazaka u ta područja strada. Rijetko će nastradati neko ko je prvi put tu – većinom su ljudi iz te okoline koji misle da znaju lokaciju mina.

Ljudi i danas ulaze u minska polja, ali su posljedice rukovanja NUS-om znatno manje nego što je to bio slučaj nakon rata.

Prestanak opasnosti?

FUCZ nije optimističan da će problem mina biti riješen u narednoj deceniji i čelništvo smatra da ćemo BiH bez mina vidjeti za nekih 50 godina.

Prema podacima BHMAC-a, trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.091 kvadratnih kilometara ili 2,2 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Opća procjena utjecaja mina, odnosno kasetne municije i eksplozivnih sredstava u 129 gradova i općina u BiH je identifikovala 1.398 ugroženih zajednica.

Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.970 sumnjivih mikrolokacija na mine, na kojima je, procjenjuje se, zaostalo blizu 82.000 mina i eksplozivnih sredstava.

Pored mina iz prošlog rata, problem su bombe iz Drugog, ali i Prvog svjetskog rata.

“U Španiji i danas imaju nekoliko stotina pronalazaka eksplozivnih sredstava iz Španskog građanskog rata godišnje, dok u Francuskoj postoji cijela oblast potpuno zatvorena za pristup građanima zbog opasnosti od eksplozivnih sredstava zaostalih iz Prvog svjetskog rata. U Evropi su od početka 2017. godine uništena 23 komada avionskih bombi mase više od 250 kilograma zaostalih iz bombardovanja u Drugom svjetskom ratu, od toga dvije u Bosni i Hercegovini”, rekli su iz FUCZ-a.

Blizu 56 avionskih bombi velikog kalibra (100 kg i više), zaostalih iz Drugog svjetskog rata, uklonjeno je od 2007. godine do danas u Federaciji BiH, a samo u Sarajevu sedam komada i to u užem dijelu grada.

“Najstarije eksplozivno sredstvo koje smo pronašli datira iz 18. stoljeća, a redovni su pronalasci artiljerijske municije koju je vojska Austro-Ugarske monarhije proglasila zastarjelom prije početka Prvog svjetskog rata, poput municije za Lenk top model 1863. U BiH pronalazimo eksplozivna sredstva proizvedena u rasponu od gotovo 200 godina, u 18 država, korištena od bar osam različitih armija u tri različita rata”, rekli su iz FUCZ-a.

Edukacija društva

Federalna uprava civilne zaštite tvrdi da paralelno s provođenjem redovnih operacija deminiranja i uklanjanja te uništavanja eksplozivnih sredstava, provodi i aktivnosti upozoravanja na mine, s ciljem smanjenja rizika putem promovisanja sigurnog i prikladnog ponašanja u minski zagađenim područjima.

Aktivnosti koje FUCZ provodi u školama i drugim obrazovnim ustanovama su, kažu za Klix.ba, gotovo svakodnevne i iz godine u godinu se intenziviraju.

“Naši demineri instruktori prisutni su svakodnevno u velikom broju škola na području svih kantona”, rekli su iz FUCZ-a.

Interaktivne mape i informisanost

Interaktivne mape minskih polja nema ni 22 godine nakon rata, a kako kažu iz FCUZ-a, podatke može ustupiti BHMAC i oni se mogu kombinovati s dostupnim platformama kao što je Google Earth.

“U ekspanziji outdoor turizma to postaje još potrebnije kako bi svi uz svoj najobičniji smartphone bili svjesni gdje su rizična područja, pogotovo na nekadašnjim linijama razdvajanja koje su danas popularna odredišta na kojima se nalaze atraktivne planinske staze”, rekao je Solak.

Kako nam je objašnjeno, minska polja se ni po čemu ne razlikuju od sigurnih sredina – šuma je šuma, livada je livada. Ipak, minska polja se označavaju, ali zbog prirodnih nepogoda, zbog djelovanja životinja ili pak nesavjesnog čovjeka koji metalni znak za mine iskoristi kao podlogu za kuhanje kafe, one nestaju.

IZ BHMAC-a je rečeno kako posjeduju geoprostornu bazu podataka.

“Ova baza sadrži niz informacija potrebnih za deminiranje, odnosno pravljenje različitih internih ili javnih karata minske situacije. Ono što je budućnost su svakao interaktivne karte minskih sumnjivih površina, koje će moći skinuti svi zainteresovani. Međutim, nemamo informaciju kada će se to desiti. UNDP razmatra mogućnost finansiranja nove baze podataka BHMAC-a, u sklopu čega bi se riješilo pitanje interaktivnih karata”, rekli su iz BHMAC-a.

U slučaju opasnosti…

Ono što se nikako ne smije činiti, jednom kada se uđe u minsko polje, jeste pokušati se vratiti odakle se došlo. U trenutku kada shvatite da se nalazite u minskom polju ili ukoliko vam je područje sumnjivo, treba da se zaustavite i ne mičete ni milimetar.

Dječaci koji su nedavno upali u minsko polje kod Hadžića locirani su jer su roditeljima uz pomoć smartphonea poslali koordinate. FCUZ je lokaciju uporedio s dostupnim podacima i ustanovljeno je da se djeca nalaze usred minskog polja. Samo izvlačenje je bilo rutinske prirode i sve se završilo dobro.

Klix.ba