BiH danas obilježava 23. godišnjicu obnovljene neovisnosti

Nezavisna Bosna i Hercegovina danas slavi svoj 23. rođendan. 29. februara i 1. marta 1992. godine većina Bosanaca i Hercegovaca glasala je za nezavisnu i demokratsku BiH, državu ravnopravnih građana.

Održavanjem referenduma za nezavisnost BiH 1. marta, obnovljena je državnost BiH. Tada je BiH vraćen međunarodno pravni status i nezavisnost.

Na referendum ‘92. godine je izašlo 64,3 posto birača s pravom glasa, za nezavisnost je glasalo 99,4 posto. Građani su se izjasnili da žele živjeti u suverenoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini, državi ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive.

Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte, izjavio je da je glasao za nezavisnost i da je to jedan od najvećih dana u historiji BiH.

– Prvi mart je legalni praznik BiH, tu nema nikakve dileme i ja ću dodati jedan od dva najvažnija praznika u historiji BiH. Potpuno sam ubijeđen da postoje važni razlozi zašto svi narodi i građani BiH moraju biti ponosni na taj datum, tog dana su se građani BiH izjasnili da žive u suverenoj, demokratskoj državi ravnopravnih građana i naroda BiH. Da nije bilo tog datuma danas ovdje ne bi bilo državnog parlamenta BiH, ne bi ni bilo države BiH, prema tome trebamo svi biti ponosni na taj državni praznik, kazao je Denis Bečirović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, čestitao je svim građanima Dan nezavisnosti. – Mislim da je to praznik svih građana BiH i praznik BiH jer postoji zakon koji uređuje pitanje 1. marta kao državnog praznika, kao Dana nezavisnosti, to je zakon RBiH koji se po principu kontinuiteta nakon Dejtona, budući da mi u BiH nismo donijeli u postdejtonskoj BiH zakon o državnim praznicima, primjenjuje kao zakon o državnim praznicima, dodao je Džaferović.

Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990, kazao je kako je prvi ožujak važan dan jer je temeljem tog datuma i održanog referenduma Bosna stekla uvjete za međunarodno priznanje.

Raguž je dodao da sadašanja BiH nije ni blizu ciljeva i ideala koji su postavljeni referendumom te da se ova zemlja treba nastaviti izgrađivati kao stabilna, multietnička, ravnopravna, demokratska i evropska. Nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je prestala postojati.

Ono što je ostalo od bivše zajedničke države bilo je pod apsolutnom kontrolom Slobodana Miloševića. BiH se referendumom o nezavisnosti izdvojila iz takve krnje Jugoslavije jer građani svoju budućnost nisu vidjeli u tzv. Velikoj Srbiji. Referendum je ujedno bio i uvod u krvavi rat.

TV1

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE