BiH: Godišnje dajemo desetine miliona KM na antidepresive

Građani u BiH, suočeni s egzistencijalnom nesigurnošću, sve češće posežu za lijekovima za smirenje. Da smo nacija koja iz godine u godinu tegobe u sve većoj mjeri sanira tabletama, svjedoče i podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Izvještaj za prošlu godinu još nije okončan, a podaci iz 2013. pokazuju da su bh. građani te godine potrošili više od pola milijarde maraka na lijekove, tačnije 526.773.698 KM.

Povećana potrošnja

Od toga je za nabavku anksiolitika potrošeno 8.338.554,30, a na antidepresive je dato 8.748.515,56 KM!

– Preliminarno smatramo da podaci za 2014. ne bi trebali pokazati znatnije promjene u odnosu na prethodne godine kada je u pitanju potrošnja grupe lijekova za smirenje – kažu iz Agencije.

Kako dalje navode, najveća potrošnja lijekova za smirenje zabilježena je 2009. godine, kada su bh. građani za nabavku anksiolitika potrošili 15.776.324,82 marke, a na antidepresive 8.688.547,90 KM. Mjesečno gledano, to je više od 140 KM po svakom stanovniku.

– Na osnovu obrađenih podataka o prometu lijekova možemo govoriti o povećanju potrošnje anksiolitika i antidepresiva kod pacijenata. Međutim, u finansijskom pogledu nije došlo do drastičnog povećanja zbog pada cijena, odnosno povećanja konkurentnosti. To se dešava zbog toga što svake godine bude registriran sve veći broj generičkih lijekova, čiji dolazak na tržište uslovljava sniženje cijena – kaže Nataša Grubiša, direktorica Agencije.

Prema njenim riječima, iz grupe anksiolitika najviše se troše “bromazepam” i “diazepam”, a iz grupe antidepresiva “paroksetin” i “sertralin”.

Ovisnički potencijal

Porast upotrebe lijekova pokazuje da su reaktivna depresivna stanja, vezana uz uvjete života, sve češća, mišljenja su i psiholozi.

– Ljudi traže brza rješenja i lijekove koji odmah djeluju – „apaurine”, „praksitene”, „normabele”… ali se sve češće odlučuju posjetiti i ljekara, jer teško podnose životne nedaće. Ti lijekovi smanjuju tjeskobu, djeluju na mišićnu relaksaciju i uspavljuju, ali imaju i ogroman ovisnički potencijal i ne bi ih trebalo uzimati u kontinuitetu duži period. Kada se ovisnost razvije, potpuno je svejedno jeste li ovisni o „apaurinu” ili „alkoholu” – kažu ljekari i upozoravaju na opasnost od uzimanja tableta na svoju ruku.

Nabavka i na internetu

Lijekove za smirenje građani u BiH masovno kupuju i putem interneta. Osim ovih lijekova, na crnom tržištu sve su traženiji i lijekovi za mršavljenje, steroidi, a sumnja se da na taj način građani nabavljaju čak i citostatike!