BiH i dalje druga najgora evropska država po korupciji: “Najgori smo u rediji, drugi u Evropi a gora je samo Rusija”

BiH i dalje druga najgora evropska država po korupciji: “Najgori smo u rediji, drugi u Evropi a gora je samo Rusija”. Kada je proljetos s radom započeo federalni POSKOK Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, koji djeluje u okviru federalnog Tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH, očekivanja javnosti su bila velika.

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparency Internationala za 2024. godinu, koji rangira 180 država svijeta, Bosna i Hercegovina se nalazi na razočaravajućem 114. mjestu, te je najgore pozicionirana među državama od Vardara pa do Triglava. “Sa rezultatom CPI od 33 u 2024. godini, BiH bilježi pad od čak 9 poena od 2012. godine i nalazi se na 114. mjestu od 180 zemalja svijeta, što je najlošiji rezultat od kad se mjeri ovaj Indeks.

Na taj način BiH je zauzela mjesto druge najkorumpiranije države u Evropi koje dijeli sa Bjelorusijom (33 CPI boda), dok je poziciju države u kojoj je korupcija najviše zastupljena i ove godine zauzela Rusija sa 22 CPI poena”, navodi Transparency. Pravosuđe BiH je izloženo političkom pritisku, zbog čega uglavnom nije sposobno da procesuira i sankcioniše javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj.”

Upravo bi to trebao promijeniti federalni POSKOK, barem u većem entitetu BiH, a s obzirom na to da rade već nekoliko mjeseci. Da bi bilo jasnije u kakvoj se crnoj rupi nalazimo kada je riječ o borbi protiv korupcije, treba podsjetiti da polovina tužilaštava u Bosni i Hercegovini za tri godine nije pokrenula niti jednu istragu za krivična djela visoke korupcije, a u četiri od ukupno deset kantonalnih tužilaštava nije pokrenuta nijedna istraga za krivična djela visoke korupcije u periodu od 2021. do 2023. godine.

POSKOK bi trebao pokazati da se može bolje od toga, a ne čelo ove nove institucije izabran je tužilac Hrvoje Čabrajić iz Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, jedan od rijetkih koji se prethodno usudio baviti slučajevima korupcije. Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužiteljstva FBIH trenutno raspolaže sa ukupno 36 uposlenih, međutim bitno je istaknuti da glavni motor čine tužitelji, te trenutno, od devet sistematizarnih tužiteljskih mjesta, u Posebnom odjelu radi šest tužitelja.

Cijeneći da su polazne procjene o broju predmeta koji bi trebali biti u nadležnosti Posebnog odjela već sada daleko premašene i faktički broj predmeta je uduplan, to je jasno da postojeći ljudski, tehnički i materijalni kapaciteti nisu dostatni za obim posla s kojim se ovaj Odjel suočava. Unatoč tome što se radi kontinuirano i posvećeno, neophodno je dalje jačati resurse, te u svim segmentima unapređivati kolektiv i organizaciju rada, kako bi se osiguralo efikasnije postupanje i borba protiv kriminala, naročito korupcije, te kvalitetnija zaštita javnog interesa”, odgovorili su za Valter izPOSKOK-a.

Dakle, već imamo razlog za brigu – nedovoljnu kadrovsku kapacitiranost ove institucije. Naime, pri pokretanju POSKOK-a se govorilo da bi on trebao preuzeti oko 300 predmeta. Međutim, taj broj je daleko premašen te Posebni odjel trenutno u radu ima preko 700 predmeta, od kojih je većina stigala iz kantonalnih tužiteljstava, ali to nije konačan broj.

Predmeti neprestano pristižu, a Odjel svakodnevno zaprima i nove prijave, što dodatano opterećuje rad tužitelja i osoblja, te usložnjava organizaciju posla”, kažu iz POSKOK-a. Samo iz Tužilaštva Kantona Sarajevo preuzeto je oko 250 predmeta, između ostaloga predmet Incitat, koji se odnosi na notornog Ibru Berila i bivšeg ministra Bojana Bošnjaka, te Koverta, zbog kojeg su uhapšene sarajevske kantonalne ministrice Adna Mesihović i Enda Pavić Pečenković.

Bez obzira na sve spomenute probleme, neki rezultati rada POSKOK-a se već vide. “S obzirom na veoma kratak period djelovanja Posebnog odjela, nešto malo više od četiri mjeseca, paralelno sa preuzimanjem predmeta od kantonalnih tužiteljstava, Posebni odjel je podigao dvije dvije optužnice u predmetima organiziranog kriminala, te obje optužnice su i potvrđene od strane Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH, što ukazuje na efikasnost rada Posebnog odjela”, navode iz POSKOK-a za Valter.

Unatoč ovim problemima, iz POSKOK-a kažu da je “cilj tužiteljstva je da bude što efikasnije u svom radu, i tome svakodnevno težimo”. Javnost pri tome treba imati razumijevanja, jer je obim posla izuzetno velik, a broj tužilaca i osoblja ograničen.

Unatoč tome, nastavljamo da radimo posvećeno i odgovorno”, navode iz POSKOK-a u odgovoru za Valter. Načelnik Ljubo Grizelj, zajedno s bivšom predsjedavajućom Općinskog vijeća Frankom Leko, te neimenovanim vijećnicima, osumnjičen je za zloupotrebu položaja, a zbog nezakonite prodaje državne imovine.

POSKOK istražuje kako je 330.000 metara kvadratnih državnog zemljišta prodano privatniku za cijenu od dvije marke po metru kvadratnom. O političkim aspektima rada POSKOK-a i općenito borbe protiv korupcije razgovarali smo s analitičarkom Ivanom Marić. Politička analitičarka Ivana Marić podsjeća da je to odugovlačenje bila politička odluka Stranke demokratske akcije (SDA).

“Prva vlada Nermina Nikšića je pred izbore 2014. godine uspjela usvojiti set zakona za borbu protiv korupcije, a u budžetu za 2015. godinu su izdvojili novac za implementiranje tih zakona. Kao opravdanje su pokušavali prodati to da nisu uspjeli pronaći adekvatan prostor za sjedište potrebnih institucija.

Možda bi to moglo proći da se radilo o kraćem periodu, međutim za osam godina je to potpuno neprihvatljivo opravdanje. Ona ističe da je po ponovnom preuzimanju premijerskog mandata Nikšić pronašao i novac i adekvatne prostore i uz podršku međunarodne zajednice, POSKOK je počeo s radom.

“Iako se stalno u javnosti žele prikazati kao da su sve političke stranke iste, to je očit primjer da nisu i da se neki manje, a neki više boje borbe protiv korupcije, a vidimo da je kod nekih to s razlogom”, smatra Marić. U BiH je to bilo vrlo pouzdana djelatnost bez ikakve opasnosti za sankcije.

Dovoljno je da vidimo da do prije par godina skoro da nije bilo ni prijava, a ni sankcia za veliku korupciju. Zadnjih nekoliko godina to se djelomično promijenilo, ali samo u FBiH, dok je u RS-u korupcija još uvijek zaštićena od kažnjavanja, ističe Marić.

“Za razliku od društava u kojima je korupcija nepoželjna i kada se oni koji je čine osuđuju, kod nas se za one koji su uspjeli pokrasti državnu i imovinu građana nazivaju uspješnim poduzetnicima. Kada pravosuđe počne raditi svoj posao, a posebno POSKOK, sve to će se brzo promijeniti jer će ljudi shvatiti da je to riskantno, pa će vremenom to postati nešto što se osuđuje”, predviđa Ivana Marić.