BiH i ne broji koliko joj djece odlazi

Dva paralelna procesa, naočigled svih, odvijaju se godinama u Federaciji BiH: izrada strategije prema mladima i iseljavanje sve većeg broja mladih koji zbog besperspektivnosti i nezaposlenosti napuštaju državu. Prema navodima Instituta za razvoj mladih KULT, od završetka rata Bosnu i Hercegovinu je napustilo više od 150.000 mladih.

Mirela Geko iz KULT-a, na pitanje dokle je stigao proces izrade strategije, koji je Vlada FBiH uz asistenciju KULT-a otpočela prije nekoliko godina, za Oslobođenje pojašnjava: “Na nivou Federacije strategija nije usvojena ni u nacrtu. Znači, radna grupa je izradila nacrt, ali on nije usvojen”.

Ni struke ni nauke

Ističe da ne postoji nijedan strateški dokument na federalnom nivou kada su u pitanju mladi.

– Institut je radio istraživanje te objavio analizu na osnovu koje je rađeno prepoznavanje problema i onda su ponuđena strateška rješenja. Međutim, nismo dobili strategiju iako je Zakon o mladima FBiH usvojen 2010. godine i ima jednu od obavezujućih tačaka da imamo strateško rješenje, kaže Mirela Geko.

Zakon o mladima FBiH jeste usvojen 2010. upravo na inicijativu KULT-a, a onda je 2013. i 2014. godine urađeno i istraživanje položaja i potreba mladih u Federaciji. Situacija je takva da nijedna državna institucija nema tačne podatke niti vodi evidenciju koliko je (mladih) osoba otišlo iz BiH. Imamo neku sivu zonu podataka.

– Čujte vi ozgora, Oko carskih dvora, Ne govor’te vi narodu: “Ova ti je zemlja mati!” On to mora osećati, pisao je davno čuveni pjesnik Jovan Jovanović Zmaj (1833-1904).

A svim vlastodršcima u BiH, i onima “oko carskih dvora” koji se nadaju da će to postati, kao po pravilu, pogotovo pred svake izbore, puna su usta obećanja o svjetlijoj budućnosti, uz obavezno prizivanje i pozivanje na patriotska osjećanja i sentencu “Ostajte ovdje!”.

Prema popisu stanovništva, broj mladih u BiH (od 15 do 29 godina) je 773.850. Podaci o odlascima, životu i perspektivama mladih u BiH posljednjih godina doslovno se mogu prepisivati. Nema značajnijeg smanjenja broja nezaposlenih, većeg broja studenata, većeg udjela mladih u ukupnom broju zaposlenih, samo raste broj onih koji odlaze ili koji se za to spremaju.

– U 2013. godini Institut je proveo opsežno istraživanje u FBiH. Tada su rezultati pokazali da je 67% mladih nezaposleno, da ne vjeruju u obrazovni i zdravstveni sistem, da bi ih četvero od petero zemlju napustilo odmah, a da ih je od završetka rata do te 2013. godine otišlo 150.000, kaže za naš list Amela Sačić iz KULT-a.

Dodaje da rezultati online istraživanja iz ljeta 2017, a u kojem su učestvovali mladi iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, pokazuju da bi 80% njih napustilo svoju zemlju.

Poražavajući je podatak da sve veći broj mladih u BiH napušta srednju školu i studije. Uz finansijske razloge, čak 25% njih ističe da u školovanju „ne vide nikakav smisao“. Samo 30% mladih smatra da će im obrazovanje koje su stekli ili još stiču u velikoj mjeri pomoći da se zaposle u struci. Primjera radi, kako navode iz KULT-a, u Kantonu Sarajevo je tek svaka sedma zaposlena osoba mlađa od 30 godina, većina mladih nije zaposlena u struci, nema stipendiju i slobodno vrijeme ne može kvalitetno upotpuniti.

Osim toga, mladi u BiH nisu u mogućnosti osamostaliti se, što im izaziva dodatna nezadovoljstva i frustracije. Oko 70% njih živi sa roditeljima jer su finansijski ovisni.

Bosna i Hercegovina svrstana je na 131. mjesto od 133 države u kategoriji “odliv mozgova”, podaci su Svjetskog ekonomskog foruma iz 2010. Ugledni britanski sedmičnik The Economist nedavno je objavio specijalni izvještaj posvećen Zapadnom Balkanu. U vremenu kada se govori o velikoj depopulaciji i iseljavanju s prostora Zapadnog Balkana, The Economist uz pomoć UN-a saopštava još poraznije podatke za region. Bosna i Hercegovina će u naredne tri decenije, do 2050. godine, prema ovim projekcijama izgubiti oko pola miliona stanovnika.

Na dnu liste

Istovremeno se balkanske zemlje nalaze na dnu svjetske liste po sposobnosti da privuku i zadrže talente.

Stotine hiljada mladih ljudi napustile su zemlje regije, a o tom trendu govore i podaci Svjetskog ekonomskog foruma za 2016-2017. godinu. Prema kapacitetu za zadržavanje talenata, Srbija i BiH nalaze se na posljednjem mjestu u regiji. Srbija zauzima 137. poziciju od ukupno 138 zemalja, a Bosna i Hercegovina se nalazi na 134. mjestu ovogodišnje ljestvice. Prema kapacitetu privlačenja talenata, najniže su rangirane Srbija (137), Bosna i Hercegovina (135) i Hrvatska.

Oslobođenje.ba