BiH i “plinska nezavisnost” od Rusije: Novi gasovod za četiri godine, moguće i niže cijene

Bosanskohercegovačka konekcija na evropsku mrežu prirodnog gasa stara je 40 godina i često zavisi od odnosa koji često, osim kada su u pitanju naši dugovi, ne zavise od BiH nego od dalekih zemalja Rusije i Ukrajine. Do polovine ove decenije taj bi vječni problem mogao biti znatno reduciran, a novi elan je ekonomski plan Evropske unije.

U razgovoru s kompanijom BH-Gas pitali smo koliko novi ekonomski plan EU utječe na brzinu provođenja projekata koji za cilj imaju svojevrsno rasterećenje trenutne slike potrošnje gasa u Bosni i Hercegovini, o kakvim projektima je riječ i kakve će koristi imati građani.

Evropska Komisija je objavila ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, prema kojem se planira mobilizacija oko 9 milijardi eura iz IPA III (Fondovi za period 2021. – 2027.) za projekte među kojima je i projekt Južna interkonekcija u okviru Inicijative 5. – Prelazak s uglja.

“Planirano je da se projekt Južna interkonekcija završi do kraja mandata komisije, a to znači do 2024. Važno je napomenuti da je u okviru ove inicijative dat prioritet i projektu Jonsko-jadranskog gasovoda (Albanija – Crna Gora – Bosna i Hercegovina – Hrvatska). Inicijativa EU nema svoje odredište u bržoj ili sporijoj realizaciji projekta već joj je odredište u mogućnosti da se putem ovog fonda osiguraju grant sredstva koja će značiti manje kreditno zaduženje i manje opterećenje u poslovanju BH-Gasa”, kažu naši sagovornici.

Šta podrazumijeva Južna interkonekcija?

Projekt Južna interkonekcija BiH i Hrvatska pravcem Zagvozd (HR) – Posušje (BIH) – Novi Travnik s odvojkom za Mostar je projekt čijom realizacijom će se ostvariti povezivanje transportnih sistema Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, odnosno integracija s Evropskom transportnom mrežom.

Procijenjena ukupna vrijednost investicije iznosi oko 97 miliona eura. Procjenjena vrijednost glavnog gasovoda, pravcem granica BiH/HR – Posušje – Tomislavgrad – Kupres – Bugojno – Novi Travnik je oko 73 miliona eura.

“Ova integracija mreža je od suštinskog značaja za daljnji razvoj distributivne mreže u BiH, kao i za sigurnost snabdijevanja gasom čitave BiH. Sigurnost snabdijevanja podrazumijeva osiguravanje dva ulaza prirodnog gasa u BiH čime će se moći u svakom trenutku odgovoriti na potrebe potrošača u prirodnom gasu te anulirati bilo kakve ucjene na postojećem pravcu snabdijevanja, kojima smo bili svjedoci proteklih godina”, tvrde iz BH-Gasa.

Također, realizacijom projekta bi se omogućio i pristup većem broju izvora snabdijevanja, odnosno pristup izvorima gasa iz LNG terminala Krk (HR), Kaspijske regije (TANAP – Transanadolijski gasovod, TAP – Transjadranski gasovod i IAP – Jonsko-jadranski gasovod), gasnih čvorišta EU (Alžirski, Norveški, itd.), te pristup skladištima gasa u regiji.

Koji su konkretni benefiti za korisnika?

Očekivani benefiti za korisnike gasa u BiH su prije svega pouzdano i sigurno snabdijevanje kako postojećih, tako i novih potrošača uz novi pravac snabdijevanja, kažu iz BH-Gasa. Naravno, pristup ovom energentu će pozitivno utjecati na provođenje procesa dekarbonizacije u okviru evropskog “Green Deala”.

“Ovo se posebno odnosi na velike gradove, prevashodno Sarajevo, koji su izloženi velikom zagađenju zraka korištenjem energenata s velikim emisijama zagađujućih gasova i čvrstih čestica. Otvaranjem novih pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom se stvaraju uslovi za bolju pregovaračku poziciju kod nabavke gasa, što se u konačnici odražava i na korisnika gasa, odnosno dovođenja ovog energenta u konkurentnu poziciju izborom između proizvođača prirodnog gasa. Konačan cilj je imati konkurentno tržište kako u pravcima snabdijevanja, tako i u pogledu isporučilaca gasa , što sada nije slučaj, jedan pravac-jedan isporučilac”, objašnjavaju sagovornici.

Dakle, primarni benefit je sigurnost snabdijevanja postojećih potrošača, kako zbog starosti jedinog pravca snabdijevanja (40 godina), tako i zbog stalnih tenzija kada je riječ o tranzitu ruskog gasa preko Ukrajine.

“Kada se pogleda trenutni pravac snabdijevanja, možemo reći da je transportni put od Ukrajine do BiH u stanju dotrajalosti i odsustva većih ulaganja u taj pravac snabdijevanja, a ponovit ćemo da su to gasovodi stari više od 40-50 godina”, rečeno je iz kompanije.

Koji je trenutni status projekta?

Trenutno je završen idejni projekt, a u toku je izrada studije utjecaja na okoliš i društvo i tender dosjea s detaljnim planom nabavke, tehničkim specifikacijama koje su osnova za izradu predmjera materijala, opreme i radova.

“U prvoj polovini 2021. godine je planirano ishođenje okolinske dozvole i urbanističke saglasnosti. Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta s ciljem ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinskopravnih odnosa. U planu je usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji kojim će se omogućiti olakšana i ubrzana realizacija projekta, s ciljem ostvarenja plana kompanije BH-Gas da gasovod Južna interkonekcija počne raditi do kraja 2024. godine.

Kakvu ulogu igra Turski tok?

Ukratko, Turski tok je projekt kojim se ostvaruje snabdijevanje Evrope ruskim gasom (čvorište Baumgarten Austrija) pravcem preko Turske, Bugarske, Srbije i Mađarske. Realizacijom dijela gasovoda preko Srbije omogućava se snabdijevanje ruskim gasom zaobilazeći Ukrajinu.

Iz Srbije se najavljuje skori završetak radova na Turskom toku na teritoriji susjedne zemlje i spominje se benefit BiH. Iz BH-Gasa su oprezni kada je riječ o najavi iz Beograda.

“Ne bismo željeli da komentarišemo izjave direktora susjednih država o benefitima Turskog toka kada se još ni ne zna cijena gasa iz tog pravca niti na koji će način sve to funkcionisati. Turski tok znači zaobilaženje Ukrajine i sigurnost snabdijevanja ruskim gasom samo drugim transportnim pravcem, a benefiti, ako ih bude, sigurno će se uzeti u obzir kada se steknu uslovi za to”, kažu iz BH-Gasa.

Također, Federacija BiH u svojim strateškim dokumentima ne planira novo povezivanje iz istočnog pravca. Nasuprot tome, Republika Srpska planira novi dobavni pravac iz Srbije izgradnjom novog gasovoda Batajnica – Bijeljina u dužini od 102 km, s ciljem snabdijevanja potrošača u Republici Srpskoj.

Dio transportnog pravca iz Srbije prema Bosni i Hercegovini (od Batajnice do granice BiH/Srbija) je također 40 godina star, s nemogućnosti podizanja pritiska bez značajnih intervencija na transportnom sistemu Srbije, objašnjeno je za naš portal.

“Ovaj problem je bio posebno izražen kada je BiH imala potrošnju gasa na nivou od 350 mil. Sm3 i kada se nisu mogle zadovoljiti potrebe Federacije BiH (vršna potrošnja) tokom zimskog perioda. Snabdijevanje Federacije BiH preko trenutnog pravca snabdijevanja od Batajnice preko Zvornika do Sarajeva i dalje, s ciljem zadovoljenja projekcija potreba za gasom bi također zahtijevalo i intervencije na postojećem transportnom pravcu u Srbiji i BiH uz značajna investiciona ulaganja. Prema informacijama kojima raspolažemo Srbija ne planira značajna ulaganja na postojećem pravcu prema BiH, već je želja izgraditi potpuno novi pravac prema RS.

Ono najvažnije – cijene?

Kako je već i navedeno, realizacijom projekta Južna interkonecija BiH i Hrvatska se stvaraju uslovi za bolju pregovaračku poziciju s aspekta nabavke gasa.

“Što se tiče utjecaja investicionih ulaganja na aktuelnu cijenu gasa, koja podrazumijeva nabavnu cijenu gasa i troškove transporta, možemo reći da se ova investicija neće značajno odraziti na troškove transporta kroz BiH, posebno uzevši u obzir pomoć iz EU fondova. Prvenstveno je cilj osigurati sigurno snabdijevanje prirodnim gasom i veću ponudu od isporučilaca gasa, a samim tim se očekuje i pozitivan efekt u krajnjoj cijeni gasa. Ono što ovdje treba znati je to da se cijena prirodnog gasa vezuje za cijene nafte, tj. u velikoj mjeri cijena prirodnog gasa prati fluktuacije cijene nafte i teško je prognozirati šta će biti sa cijenama nafte u narednih 3-5 godina”, zaključuju iz BH-Gasa.

Što se tiče cijena za ovu sezonu i narednu godinu, odgovor će se brzo biti poznat jer je u toku analiza ruske cijene gasa i kretanja cijena nafte na tržištu.

Klix.ba