BiH ima 14 zadataka od Evropske unije: Šta smo uradili, a šta još treba realizirati

Bosna i Hercegovina će 6. maja biti ravnopravni sudionik EU samita Zapadnog Balkana čiji je domaćin zvanični Zagreb. Na ovom sastanku se očekuje da bh. institucije podnesu izvještaj šta su uradile u vezi sa 14 ključnih prioriteta ili zadataka iz Mišljenja Evropske komisije. Predsjedništvo BiH je na jučerašnjoj sjednici dalo određene naredbe Vijeću ministara BiH u vezi sa ovim zadacima. Šta smo u radili i šta nam nedostaje pitali smo direktora Direkcije za Evropske integracije BiH Edina Dilberovića.

“Kada je riječ o realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja možemo reći da su poduzete određene aktivnosti. Tako je na primjer Odlukom Ustavnog suda BiH ukinuta odredba Ustava RS koja se odnosila na smrtnu kaznu, čime je realiziran ključni prioritet 10 c), zatim pripremljen je tekst izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama kojim se adresira ključni prioritet 7. c), inicirano je i razmatranje prijedloga zaključaka Kolegija za evropske integracije vezano za otpočinjanje izrade programa integriranja, čime je inicirano i adresiranje ključnog prioriteta 2. Također i kroz mjere iz Akcionog plana za realizaciju 115 kratkoročnih prioriteta iz Analitičkog izvještaja adresiraju se određeni prioriteti iz Mišljenja. Tako je npr. Vijeće ministra BiH usvojilo novu Strategiju integriranog upravljanja granicom u BiH i prateći Akcioni plan, novu Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH čime se dijelom adresira ključni prioritet 8, itd”, kazao je Dilberović za Klix.ba.

Edin Dilberović

U realizaciji prioriteta iz Mišljenja i Analitičkog izvještaja, kako kaže Dilberović, što je zadatak svih nivoa vlasti u BiH i među kojima ključni prioriteti uglavnom spadaju u domenu političkog odlučivanja, ima mnogo posla.

“Među zadacima koje je potrebno ralizirati jeste i usvajanje određenih ključnih zakona kao što su novi zakon o VSTV-u, zakon o sudovima u BiH, zatim kompletiranje strateškog okvira za reformu javne uprave usvajanjem strategije u Republici Srpskoj, potom usvajanje poslovnika o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje itd. Ocjenu urađenog u BiH, sa posebnim fokusom na ove prioritete daće Evropska komisija u novom paketu proširenja čiju objavu, prema zadnjim najavama iz Evropske komisije, očekujemo u junu mjesecu”, rekao je Dilberović.

Upitali smo ga i šta se zapravo uopće može očekivati na predstojećem samitu EU za Zapadni Balkan.

“Kad je riječ o EU nadamo se da će zadržati fokus na regiji a time i na Bosni i Hercegovini, jer jedan od dva faktora koja utječu na dinamiku pristupanja u EU jeste svakako raspoloženje unutar Unije. Također, ono što kontinuirano Direkcija ističe, nadamo se da će vlasti u BiH iskoristiti preostalo vrijeme do samita kao i do objave paketa proširenja Evropske komisije u junu i ostvariti što je moguće više konkretnih rezultata, jer su samo konkretni rezultati argumenti za brži napredak u procesu evropskih integracija”, naglasio je Dilberović.

On je i govorio o tome gdje smo trenutno u odnosu na region, uzmemo li u obzir činjenicu da je došlo do zastoja u EU integracijama od izbora do danas, dugotrajnih razgovora o formiranju vlasti i političke krize, a sada i situacije oko koronavirusa.

“Formalno, BiH je potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU koja je u fazi realizacije prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo, koje je svojevrsna mapa puta za korake koji u BiH trebaju biti poduzeti da bi se prešlo u narednu fazu procesa. Kad je riječ o regiji, Sjeverna Makedonija i Albanija su nedavno dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, a Srbija i Crna Gora su u procesu pregovora već nekoliko godina. Procesi i zadaci vezani za EU integracije kada je Direkcija za evropske integracije u pitanju idu svojim tokom, pripremamo sastanke pododbora u skladu sa obavezama iz SSP-a i priloge Bosne i Hercegovine za izradu paketa paketa proširenja kojega će Evropska komisija objaviti u junu”, istaknuo je Dilberović.

Također, dodaje on, Direkcija za evropske integracije je aktivno učestvovala u organizaciji pomoći Bosni i Hercegovine od strane EU za borbu protiv COVID-19 pandemije i oživljavanje privrede kada se vratimo “normalnom” životu.

“Na takvoj vrsti pomoći zahvalni smo EU, jer i u ovom vremenu krize zemlje EU i Evropska komisija našu zemlju i region Zapadnog Balkana posmatraju kao dio evropskog rješenja, a nikako kao dio evropskog problema”, zaključio je naš sagovornik.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE