U BiH ima 50.000 žena – žrtava seksualnog nasilja, njihovo ušutkivanje se nastavlja

U BiH ima 50.000 žena – žrtava seksualnog nasilja, njihovo ušutkivanje se nastavlja

Procjenjuje se da u BiH ima 50.000 žena – žrtava seksualnog nasilja, dok status civilne žrtve rata ima više od 700 žena. Većina njih, ni nakon 20 godina od rata nemaju mogućnosti odlaska na ginekološki pregled, kao ni osnovne uvjete za život, što znači da sistemska podrška nije urodila plodom.

Ovo je danas u Sarajevu istakla Sabiha Husić, direktorica prvog centra u BiH za terapiju žena Medica Zenica na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije pod nazivom “Djelujući ka dostojanstvu – 20 godina borbe za dostojanstvo preživjelih ratna silovanja”.

– Također, većina žena koje su pretrpjele seksualno nasilje u ratu prekinule su školovanje, a o djeci koja su rođena kao plod tog čina se ne govori. Iz toga proizilazi da bh. društvo još nije senzibilirano – kaže Husić, dodajući da je i većina žena umrla a da nisu dočekale svoju pravdu.

U maju naredne godine bit će objavljeni rezultati istraživanja Medica centra iz Zenice o pružanju podrške i zaštite ženama žrtvama silovanja u BiH.

– Od 1993. do danas Medica centar uspio je razviti vlastiti model rada pružajući podršku žrtvama seksulanog nasilja. Taj model treba proširiti na cijelu BiH, a vlasti trebaju imenovati primjenu dobre prakse i otvoreno razgovarati o problemima s kojima se susreću i danas ove žene – kazala je Husić.

Osnivačica Medica Zenica i Medice moniale iz Kelna Monika Hauser naglasila je da danas žene predstavljaju aktere za promjene.

– Iako su diskriminirane one su pokretačka snaga, te je glupo da se ne integrišu u proces pomirenja. Međutim, nasilje se i dalje usmjerava protiv žena zbog političkih represija i ušutkivanja – smatra Hauser.

Putem dvadesetogodišnjeg iskustva u pružanju podrške preživjelima ratnog seksualnog nasilja tvrdi da tokom agresije na BiH Crveni križ i Unprofor nisu bili spremni pomoći žrtvama silovanja jer im je umjesto toga bilo važnije reguliranje njihovih mandata.

– Osim toga, ono što me je još više razljutilo i nagnalo da 1993. godine u Zenici pokrenem ovaj centar su izjave ljudi o žrtvama silovanja, prema kojima su takve žene karakterisali kao „već obeščašćene muslimanke, kojima se ne može pomoći – kazala je Hauser.

Konferencija „Djelujući ka dostojanstvu – 20 godina borbe za dostojanstvo preživjelih ratna silovanja” nastavlja se sutra u Zenici.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE