BiH između sekularne i vjerske države: Sukob koji to nije

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović sastao se tokom prošle sedmice s reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem i delegacijom Islamske zajednice, a jednim od zaključaka su pozvali i predstavnike drugih naroda da se opredijele za sekularnu državu Bosnu i Hercegovinu i da prestanu uvoditi i nametati vjerska obilježja i simbole u javnim institucijama.

Dosljedna nedosljednost

Asim Mujkić, profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, cijeni da je sekularizam naprosto tekovina moderne političke zajednice i da bi bilo vrlo upitno zamišljati političku zajednicu bez sekularizma. Međutim, poručuje da je upućeni poziv upitan, budući da ga je uputio lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

“Poziv dolazi od predstavnika stranke koja je poznata po korištenju, možda nekad i zloupotrebi religijskog, tako da taj poziv možemo uzeti s rezervom. Ako je zaista riječ o iskrenom opredjeljenju svakako je dobrodošlo. Međutim, morat će to dokazati na djelu”, kazao je profesor Asim Mujkić za Klix.ba.

Profesor Mujkić objašnjava da je teško govoriti o sekularnoj državi tamo gdje religijski identitet, faktički, predstavlja jedinu identitetsku razliku na kojoj se dobrim dijelom temelji etnonacionalni identitet.

“Čak i uz dobronamjernost nereligijskih institucija i pojedinaca u Bosni i Hercegovini, vrlo je teško razdvojiti stvari i reći da religijski identitet ne igra značajnu ulogu u etnopolitičkoj svakodnevnici. U najbenignijem tumačenju, sekularnost Bosne i Hercegovine je upitna”, kategoričan je profesor Mujkić.

Miro Lazović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH, objašnjava za Klix.ba da je prevelik utjecaj religije na javne institucije, čak i na institucije koje bi trebalo da budu sekularne i svjetovne.

“Mislim da Bosna i Hercegovina prolazi kroz jedan period u kojem se traga za rješenjem i potrebnim balansom, odnosno ravnotežom između građanskog i nacionalnog pitanja i s druge strane – sekularnog i vjerskog pitanja. BiH budućnost može graditi samo kao građanska i sekularna država”, kategoričan je Lazović.

Istakao je da to ne znači da vjeru i religiju treba na neki način ukidati ili proganjati, već naprotiv.

“Kroz izgradnju društvenih odnosa se treba omogućiti potpuna sloboda vjerskih ispoljavanja. Mislim da je budućnost BiH sekularna država, ali ne i sekularno društvo. To podrazumijeva da se dozvoli puna sloboda vjerskim predstavnicima da mogu govoriti o svim bitnim društvenim pitanjima, pa i političkim”, rekao je Lazović za Klix.ba.

Vjerski simboli u javnim institucijama

Miro Lazović je naveo da je prevelik utjecaj religije problem u Bosni i Hercegovini, naročito na području Republike Srpske.

“Moramo se prisjetiti da su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu mnogi pripadnici pravoslavne zajednice blagosiljali vojnike kada su išli u neke operacije, pa čak i Škorpione kada su išli u Srebrenicu. Takav pristup kompromituje i vjeru, pa i ljude koji u ime te vjere to rade. Od takvih pristupa trebalo bi da se ogradi i sama crkva”, napominje Lazović.

Napominje da je ono što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik radi jedna potpuna zaluđenost u kojoj se sve izmiješalo.

“Izmiješala se i vjera, i država, i crkva, i politika. Više se ne zna da li je politika više u crkvi, ili je crkva više u politici. Potpuna iskompleksiranost u kojoj se ne može graditi zdravi odnosi, u kojoj se ne može napraviti jasna granica između sekularnog i vjerskog. To je za svaku osudu što vlasti RS-a rade, naročito prema potpuno diskriminiranim pripadnicima Hrvata i Bošnjaka”, kategoričan je Lazović.

Nema sukoba između sekularnog i vjerskog

Profesor Mujkić smatra da religijsko izjašnjavanje ne mora nužno značiti i nacionalno, ali da u specifičnom političkom kontekstu Bosne i Hercegovine, nažalost, religijsko izjašnjavanje znači i nacionalnu identifikaciju.

“Unutar ovako postavljenog političkog okvira, u kome identitetske razlike igraju presudnu ulogu i u kome se na identitetskim razlikama zasniva i ustavni poredak, kao i institucionalna organizacija zemlje, religijski izjašnjavanje znači i nacionalna identifikacija”, objašnjava profesor Mujkić.

Profesor Mujkić smatra da konfesionalni identitet igra veliku ulogu u nacionalnom identitetu.

“Već samim tim se podrazumijeva da se granice između vjere i društvene političke sfere zamućeni. Teško je govoriti o nekim odvojenim predstavnicima jedne ili druge struje. Kod nas se riječ sekularizam koristi da se označe marginalne skupine ili pojedinci koji zastupaju neku vrstu liberalne ili lijeve stavove. Uglavnom se za njih koristi taj termin, kao i za politička potkusurivanja. Nekog ozbiljnog sekularnog projekta”, upozorava Mujkić.

Podsjeća da kod Bošnjaka sekularna inteligencija nije priznata i uvažena.

“Inteligencija, da bi bila priznata kao inteligencija, mora biti odana vjersko-nacionalnoj stvari. To mora biti blizu vjerskog. Ova sekularna uopće se ne smatra nacionalnom inteligencijom. Anacionalni ljudi se smatraju bukvalno bićima nižeg reda. Da ne govorimo o ateizmu, agnosticizmu”, zaključuje profesor Asim Mujkić.

Klix.ba