BiH je malo tržište za velike kompanije i nije prioritet za isporuku lijekova i citostatika

Nestašica cistotatika, ali i drugih lijekova s esencijalne liste i u zdravstvenim ustanovama u BiH uzrokovana je velikim dijelom time što ne postoji interes multinacionalnih kompanija koje ih proizvode za malo tržište poput naše zemlje. Proizvođači su iz zemalja EU, Kanade, Japana i SAD-a, a BiH za njih predstavlja malo tržište zbog malih količina koje su potrebne te nas zbog toga ne smatraju prioritetom.

Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH je odgovarajući na pitanje zastupnice Skupštine KS Segmedine Srne Bajramović naveo kako je veoma čest slučaj da se pojedini proizvođači povuku s tržišta BiH, što se nekada dešava i u vrijeme važnosti ugovora zaključenog poslije provedenih javnih nabavki, pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registrovanog lijeka i time je otežana njihova nabavka. Kako je godišnja potrošnja lijekova i medicinskih sredstava relativno mala, kao i vrijednost nabavke istih, to dovodi do male zainteresovanosti dobavljača za nabavku navedenih lijekova te za pojedine lijekove i citostatike na otvorenim postupcima javne nabavke ne bude dostavljenih ponuda.

“Ističemo da jedan broj lijekova/citostatika nije registrovan u BiH, što dovodi do dodatnih problema, odnosno usložnjava procedure za njihovu nabavku i pribavljanje potrebnih odobrenja za nabavku putem interventnog uvoza u skladu s odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, što ne isključuje obavezu provođenja javnih nabavki. Dešava se da je, iako su lijekovi uvezeni u BiH u skladu sa zakonom, za iste obavezna kontrola kvaliteta svake te serije uvezenog lijeka koja za prvu seriju traje 15-20 dana, tako da je u tom periodu moguća deficitarnost lijekova, jer se u skladu s propisima nijedan lijek ne smije staviti u promet bez nalaza o kvalitetu lijeka, odnosno provedenoj kontroli serije”, rečeno je iz zavoda.

Naglašavaju da i nakon zaključenih ugovora imaju problem s isporukom, iako su se ugovorni ponuđači obavezali na kontinuiranu isporuku ugovorenih lijekova. Dolazi do raskidanja ugovora i onda se proces javne nabavke mora ponavljati. Problem je što, naglašavaju, zavod nema mogućnost nabavke deficitarnog lijeka od drugih dobavljača koji na tržištu nude generičku paralelu ili biološki sličan lijek bez ponovnog postupka javne nabavke.

“U proteklom periodu problem je predstavljalo i finansijsko poslovanje zavoda s obzirom na ograničena sredstva u fondu solidarnosti iz kojeg se finansira nabavka pomenutih lijekova, što onemogućava stvaranje optimalnih zaliha u zdravstvenim ustanovama u kojima se koriste i lijekovi za jedan duži period. Poseban problem predstavlja period u drugoj polovini decembra i početak januara kada se praktično prekida prometovanje lijekovima u zemljama prorijekla ovih lijekova. Zavod u skladu s raspoloživim sredstvima nastoju uvijek osigurati jednomjesečne zalihe u svim zdravstvenim ustanovama gdje se lijekovi kosite”, kazali su.

Zavod ističe da redovno o ovim problemima izvještava Federalno ministarstvo zdravstva, Vladu FBiH, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, udruženja pacijenta i sredstva javnog informiranja itd. Istakli su da, ukoliko postoji odgovornost zavoda, nadležni organi mogu je utvrditi na propisane načine za svaki od konkretnih slučaja.

Inicirali su promjene Zakona o javnim nabavkama, a traženo je i da se ukine PDV na nabavku lijekova i da se povrat PDV-a od akciza na duhan usmjeri na lijekove, ali Uprava za indirektno oporezivanje BiH je kazala kako ne postoji osnova za izmjenu Zakona o porezu na dodatnu vrijednost.

Podsjetimo, onkološki pacijenti širom BiH se tokom proteklih sedmica suočavaju s problemom nestašice lijekova koji su im neophodni, a prema podacima Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja trenutno nedostaje 15 lijekova iz grupe citostatika.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE