BiH je zbog loših puteva prva po smrtnosti na cestama u regionu

Sigurnost u saobraćaju bila je jedna od glavnih tema drugog dana Kongresa o transportnoj infrastrukturi i transportu, a učesnici su jednoglasno poručili kako veliku ulogu u sigurnosti u saobraćaju ima cestovna infrastruktura.

Osman Lindov, professor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, kazao je kako brojni faktori utječu na sigurnost u saobraćaju.

“Bosna i Hercegovina visoko je pozicionirana na ljestvici po nesigurnosti u saobraćaju, i to se iz godine u godinu samo pogoršava. Sve što se radi ovdje ne ide u korist toga da se smanji broj poginulih i povrijeđenih. Danas na cestu izađe svako, blokira saobraćaj i to sve bez ikakve regulacije. Dešavaju nam se brojne nesreće gdje ljudi gube živote, a sve zbog toga što plagiramo ili prepisujemo loše prakse od drugih zemalja. U BiH se moraju napraviti ozbiljne strategije i akcioni planovi i to moraju uraditi ljudi koji poznaju problematiku. Nama danas strategije i akcione planove prave ljudi koji niti poznaju problematiku, nisu ni stručni”, kazao je Lindov.

Naša zemlja, kako kaže Lindov, prva je u regionu po smrtnosti na cestama. U Evropi ima zemalja koje su lošije od nas, ali one rade na tome da stanje poprave, dok se u BiH ide puževim koracima, a stanje je sve gore.

“Kada bismo imali mrežu autocesta od hiljadu kilometara bili bismo sigurno zemlja sa najmanje poginulih i povrijeđenih u regiji. Ovako smo najlošiji i godišnje imamo ogroman broj poginulih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama zbog loše infrastrukture”, istakao je Lindov.

Nebojša Prostran, iz firme INK Constructor iz Banje Luke, govorio je o mostovima u BiH, te istakao kako su oni veoma stari, rađeni u socijalističkom periodu.

“Ulaganja u održavanje mostova su jako mala, sve je svedeno na krpljenje rupa, zato što su naši budžeti jako skromni i radi se samo ono najhitnije. Nesreće na mostovima nisu česte. Ono što je problem jeste što se kod nas ne vrše kontrole redovno, a kada bi se to radilo bilo bi mnogo bolje i lakše da se održava njihova funkcija. Ovako često dođemo u situaciju da se moraju uložiti mnogo veća sredstva nego da se to sve kontrolisalo na vrijeme”, istakao je Prostran.

Ono što utiče na kvalitet cesta u BiH posljednjih godina su i klimatske promjene koje su donijele velike poplave. Bosna i Hercegovina, kako je kazala Suada Sulejmanović, vanredna profesorica na Građevinskom fakultetu u Sarajevu, nema razrađenu metodologiju za zaštitu i preduzimanje mjera cesta od poplava koje su sve češće i koje prave toliku štetu da to država BiH veoma teško podnosi.

“Poplave ne možemo spriječiti, ali možemo biti spremniji za njih, možemo našu infrastrukturu učiniti boljom, unaprijed spremiti plan kako da zaštitimo živote. Ono što je bitno jeste da se počelo raditi na tome, ali potrebno je i vremena i sredstava da se to sve izorganizuje”, poručila je Sulejmanović.

Redovni professor na Fakultetu prometnih nauka u Zagrebu Eduard Missoni radio je analizu stradanja motociklista, te istakao kako je to veliki problem svugdje u svijetu.

“Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije preko million ljudi smrtno strada godišnje, a oko 50 miliona bude teško povrijeđenih. Oni sa lakšim tjelesnim povredama se skoro i ne evidentiraju, ali to ne znači da takvih nesreća nema mnogo. Mnogo se takvih nesreća dešava u cijelom svijetu i neophodno je da svi učesnici u saobraćaju vode računa i o svom, ali i ponašanju drugih učesnika u saobraćaju”, istakao je Missoni.