BiH jedina bez evropskog broja za hitne slučajeve

Može se proputovati cijela Evropa i svugdje će putnik ili turista u nevolji nazvati broj za hitne slučajeve 112 kako bi dobio pomoć, bez obzira da li mu treba ljekarska, policijska ili neka druga intervencija.

Jedinstveni evropski broj 112 je u funkciji u Hrvatskoj od 2005, u Srbiji i Crnoj Gori od 2015. godine. U BiH, međutim, broj za hitne slučajeve u jednom entitetu – Federaciji BiH je 112, a u drugom, Republici Srpskoj, 121, piše Radio Slobodna Evropa.

Strah od vode

Fahrudin Solak, direktor Uprave civilne zaštite Federacije BiH, naglašava da bi pomoć unesrećenim bila brža i bolja da je tako i u BiH, jer bi poziv na ovaj broj alarmirao sve službe zaštite i spašavanja.

– Kad se primi poziv na 112 znači da su istovremeno alarmirane sve strukture zaštite i spašavanja, tj. obaviještene o eventualnoj nesreći. Nema potrebe da se zove neka specijalizirana jedinica, niti policija, niti hitna pomoć, dovoljno je okrenuti 112 i svaka komunikacija će dolaziti s tog broja i od osobe koja je primila poziv. Iz operativnog centra će se dalje komunicirati i dogovarati koje vrste tehničke pomoći ili specijalizovane namjene treba pružiti, koliko kola hitne pomoći, vatrogasaca, policije, itd. Uglavnom, poziv na 112, će ubrzati odgovor na nasreću a takođe, postojaće zapis kada je neko zvao i kada se izašlo na intervenciju, da ne bude kasnije čekali smo toliko i toliko dugo, a pomoći nije bilo – kaže Solak.

I službe spašavanja i hitni slučajevi političko pitanje

Još u oktobru 2017. godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog dopuna Zakona o komunikacijama kako bi se uveo jedinstveni broj 112 u cijeloj BiH. Međutim, prijedlog je zastao u parlamentarnoj proceduri. Do sada je u starom sazivu Parlamenta BiH dobio podršku u Predstavničkom domu, dok do Doma naroda nikada nije ni stigao. Najveće protivljenje pokazali su poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji smatraju da se radi o prenosu nadležnosti, s entiteta na državu.

– Cijela oblast civilne zaštite je u nadležnosti entiteta i Republika Srpska će naći način da to odbrani – poručila je poslanik te stranke Dušanka Majkić na sjednici Parlamenta.

Sada, na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li ostaje pri istom stavu zajedno sa partijskim kolegama i kako gleda na to što cijela Evropa ima jedinstven broj, Majkić kaže:

– To što je cijeloj Evropi ne znači da mi u BiH nemamo svoje specifičnosti koje nisu u cijeloj Evropi. Umjesto da se tragalo za zajedničkim dogovorom koji bi mogao neke stvari promijeniti, kod nas se išlo đonom da se uzme sve. E, pa ne može tako. U ovoj zemlji ne postoji saglasnost o mnogo važnijim pitanjima, pa tako ni o ovom – kaže Majkić.

“To je priča”, podsjeća Majkić, “koja se povlači već šest, sedam godina”.

– Uvođenje broja 112 je primamljivo, jer Ministarstvo sigurnosti BiH dobija velika novčana sredstva, a neki su vidjeli sebe na ključnim kadrovskim mjestima ako se na nivou BiH uredi pružanje pomoći i spašavanje unesrećenih. Postoji već okvirni zakon o spašavanju gdje je precizno napisano šta je nadležnost sektora koji se time bavi u Ministarstvu sigurnosti. Sve se nekako ide na silu a na silu se ne može ništa – kaže Dušanka Majkić.

Vlatko Drmić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, navodi da nema govora o prenosu nadležnosti, jer je predviđeno da mogu ostati i neki pojedinačni brojevi za hitne slučajeve.

– Jedinstveni evropski broj 112 za hitne slučajeve nije u suprotnosti s postojanjem i drugih brojeva za ovakve situacije. Postoje zemlje u EU koje pored broja 112 imaju i druge brojeve. Ali, činjenica je da se u mnoge automobile već ugrađuju čipovi koji, kad se ukaže potreba, automatski pozivaju broj 112 – navodi Drmić.

Mostar: Sistem spašavanja komplikovan – po zakonu

– Kad dođe turista iz Zapadne Evrope u BiH, ako ima neki incident, bez obzira što će se automatski pozivati 112, neće biti nikakvog odgovora na teritoriji BiH. Kad su u pitanju nadležnosti, dopunama zakona je predviđeno da 112 bude jedinstven za BiH a kako će se on urediti, odnosno sama tehnika – od toga ko će primiti poziv, na koje načine će ga obraditi, u koji će centar za pomoć proslijediti, to će se precizirati podzakonskim aktom koji će biti urađen zajedno s Ministarstvom sigurnosti i nadležnim entitetskim službama – kaže Drmić.

Saradnju koja već postoji između nadležnih službi svih nivoa vlasti, jedinstveni broj za hitne slučajeve bi “ozakonio” i nestala bi priča o nadležnostima i granicama opština, kantona i entiteta.

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite smatra da je suvišno postavljati pitanje ko je na kojem prostoru nadležan, jer se radi o ljudima kojim je potrebna hitna pomoć u različitim, teškim situacijama.

– Ovdje u BiH se sve češće postavlja pitanje te famozne nadležnosti, a ljudi su i dalje u nesreći, u poplavi, u vatri, izgube se na nepristupačnim terenima i slične situacije. A mi pričamo o nadležnostima. Kad je čovjek u nevolji nema nadležnosti. Tada svi trebaju pomoći u kapacitetu koji imaju. Mi drugima i sada pomažemo, dođu u federaciju službe iz RS ili mi odemo kod njih. Te se stvari u praksi dešavaju ali bi sve bilo brže kada bi postojalo institucionalno uvezivanje – poručuje Solak.

Broj 112 je dostupan u svim zemljama članicama EU, zemljama koje nisu u EU, kao i u onim koje su na putu da postanu članice. U upotrebi je i u nekim zemljama izvan Starog kontinenta, na primjer u Južnoafričkoj Republici.

BiH se obavezala da će na putu integrisanja, preuzimajući pravnu stečevinu EU, uvesti jedinstveni evropski broj 112, na šta je obavezuje i direktiva o univerzalnoj usluzi za pružanje pomoći u hitnim slučajevima.