BiH još uvijek nema svoju encikloplediju: Ideji začetoj 1997. nedostaju sistem i volja

“Sudeći po naslovu i načinu na koji su neke odrednice napisane, izgleda da ‘Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine’ (Hrvatski leksikografski institut, Mostar, Tom I, 2009. i Tom II, 2015.) odražava jedno hrvatsko viđenje Bosne i Hercegovine i njenog društva. ‘Enciklopedija Republike Srpske’ (Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka, Tom I, 2017.) orijentisana je prvenstveno na područje entiteta Republika Srpska. Bez obzira na to ograničenje, i ova Enciklopedija također odražava jednonacionalni pogled na Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga se osnovano može tvrditi da obje enciklopedije nastaju u opštem kontekstu etnoteritorijalne degradacije države BiH i da je u današnjoj situaciji riječ o projektima koji su u osnovi motivisani politički. To osujećuje naučnu vjerodostojnost impresivnog projekta kakav je inače bilo koja enciklopedija. Čitanjem pojedinih odrednica može se naći argumentacija za naš stav. Isti politički koncepti i viđenja budućnosti Bosne i Hercegovine koji su omogućili pojavu jednonacionalnih enciklopedija osujetili su i stvaranje holističke enciklopedije Bosne i Hercegovine zasnovane isključivo na objektivnim naučnim kriterijima”, kazao je za Klix.ba akademik Miloš Trifković, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Trifković kaže kako je ANUBIH 1997. godine od bivše Redakcije Enciklopedije Jugoslavije za SRBiH preuzela rad na projektu Enciklopedija Bosne i Hercegovine.

“U tu svrhu je osnovan Centar za leksikologiju i leksikografiju pri Odjeljenju humanističkih nauka ANUBiH. Nažalost, opšte vrlo negativne prilike u BiH koje traju već četvrt vijeka i finansijske restrikcije kojima je bila izložena ANUBiH, onemogućile su nastavak rada na ovom izuzetno važnom projektu. Zbog toga je Centar i formalno stavljen u mirovanje 2013. godine. Sasvim nedavno, jedna organizacija iz nevladinog sektora je dala inicijativu za izradu Enciklopedije Bosne i Hercegovine, ali nije trenutak da se o tome šire govori, budući da je riječ o ideji koja se tek osmišljava”, kaže nam prvi čovjek ANUBiH.

ANUBiH se bori s osporavanjem statusa, Enciklopedija jako daleko

Bilo bi logično da projekt Enciklopedija Bosne i Hercegovine radi specijalizovana javna ustanova na nivou države Bosne i Hercegovine u saradnji sa ANUBiH, smatra akademik. Nažalost, državni leksikografski zavod ne postoji i slabi su izgledi za njegovo osnivanje.

“S druge strane, ANUBiH se, kao i niz drugih institucija koje je osnovala RBiH, bori sa osporavanjem statusa, finansijskim problemima i političkom diskriminacijom. Da bi u postojećim uslovima ANUBiH mogla da bude samostalan nosilac izrade Enciklopedije Bosne i Hercegovine, bio bi neophodan radikalan zaokret u odnosu države Bosne i Hercegovine prema ANUBiH”, smatra Miloš Trifković.

Ključno je pitanje valoriziranje naučne građe i saznanja o državi i svemu onom što predstavlja Bosnu i Hercegovinu.

“Objektivnu naučnu valorizaciju najšire građe, kakvu inače sadrži enciklopedija, trenutno kod nas može dati samo Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine koja se ne bavi dnevnom politikom i čiji jedini interes je cjelovita i objektivna naučna valorizacija i prezentacija građe. To je pogotovo važno u našim aktualnim uslovima u kojima još uvijek postoje različite, čak suprotstavljene i politički pristrasne ‘nacionalne istine’ o istim pitanjima, posebno o skorašnjim i današnjim dramatičnim zbivanjima u zemlji. Pokušaj ‘dosezanja’ i enciklopedijskog predstavljanja tih ‘istina’ i jest motiv izrade etničkih enciklopedija. To može da problematizuje njihovu naučnu validnost. Nažalost, kod nas je stanje takvo da bi – danas i ovdje – bilo teško postići ‘naučni konsenzus’ o viđenju, ili predstavljanju nedavne prošlosti i aktuelne stvarnosti. U takvim prilikama, separatni etnički enciklopedijski poduhvati vide svoju šansu. Ipak, naučno vjerodostojnu enciklopediju relevantnu za cijelu Bosnu i Hercegovinu može dati samo institucija na nivou države BiH”, zaključio je akademik Trifković.

Ako se ovako nastavi, uskoro se neće imati šta enciklopedijski valorizirati

Hamica Ramić, urednik i publicista, smatra da činjenicu što nemamo Enciklopediju BiH, pa čak ne vidimo nikakve aktivnosti na njenoj izradi, možemo posmatrati u sklopu cjelokupnog stanja u našoj državi i nejasnih kompetencija institucija koje u svom imenu pretpostavljaju da bi trebale imati državni karakter.

“Takva je situacija sa svim institucijama kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu (Zemaljski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteka BiH), a takav slučaj je i sa Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine koja bi trebalo da bude nosilac aktivnosti na izradi Enciklopedije BiH. Da li ona sama ili da inicira osnivanje Leksikografskog zavoda BiH, sasvim svejedno”, kaže nam Ramić.

Nažalost, mi danas sve manje, čak i u području kulture i umjetnosti, čujemo da nešto ima bosanskohercegovačku vrijednost, nastavlja Ramić, sve je nešto srpsko, hrvatsko ili bošnjačko.

“Na otvaranju izložbe Milivoja Uzelca svi su odreda govorili kako se radi o velikom hrvatskom slikaru, a kada su najavili muzičku tačku, onda su rekli kako se radi o pjesmi ‘Što te nema’ mostarskog pjesnika Alekse Šantića. To je samo jedan primjer, a takvih ima na svim stranama i sve češće. Svi uzimaju ono što odgovara ušima ovaca u njihovom toru. Ako ovako nastave neće biti ničega što je kulturna i naučna ostavština Bosne i Hercegovine, pa se neće imati šta ni valorizirati. Mislim da je posljednji trenutak da se taj trend zaustavi”, zaključio je Ramić.

Avaz.ba