BiH među najboljima u svijetu: Javni dug države svega 33 posto BDP-a!

Prema najnovijem izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, u kojem su objavljeni su i svježi podaci o zaduženosti država, izraženoj kao postotak BDP-a,  BiH je svrstana u grupi umjereno zaduženih država i po tom kriteriju je najbolja u regionu.

Najgori je Japan s 248,1 posto duga u BDP-u, zbog vrlo sporog rasta ekonomije koju njihova centralna banka već godinama pokušava potaknuti niskim kamatama, a od prije nekoliko mjeseci i negativnom kamatom.

Slijedi Grčka čija je dužnička kriza skoro dovela do “Grexita” s 178,4 posto, a treći je Liban kome su interni sukobi i blizina Sirije uništili glavnu prihodovnu granu, turizam i doveli ga do duga od 139,1 posto.

U vrhu je i Italija, na četvrtoj poziciji, a u prvih deset su i Portugal, Kipar, ali i uređena Belgija, dok je SAD na 11. poziciji s dugom od 105,8 posto. U prvih 20 nalaze se se i Španija, Francuska i Irska, koja je u samo godinu dana uspjela smanjiti dug sa 122,8 posto na 95,2 posto BDP-a.

Što se tiče regiona, najzaduženija je Hrvatska (21. mjesto na svijetu), s 85 posto BDP-a, zatim  Slovenija sa 83,3 posto i Srbija sa 77,4 posto duga u BDP-u.

Bosna i Hercegovina umjereno je zadužena zemlja, što doprinosi njenoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i uz ograničeni pristup vanjskom financiranju, može računati na dalju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija, navodi se, među ostalim, u obrazloženju ocjene kreditnog rejtinga.

Naime, nedavno je Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service potvrdila kreditni rejting BiH -B3 sa stabilnim izgledima, uz eksplicitnu ocjenu da je “država umjereno zadužena”.

Prema podacima o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine, vanjski dug BiH, zaključno s krajem prošle godine, iznosi 8,4 milijarde KM, a unutarašnji dug oko 3,5 milijardi KM, tako da ukupna zaduženost BiH iznosi 11,9 milijardi KM. Javni dug države BiH, vanjski i unutrašnji, trenutno iznosi tek trećinu bruto domaćeg proizvoda.

U usporedbi s državama bivše Jugoslavije, BiH je i u apsolutnom i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Na primjer, javni dug Srbije premašio je 25 milijardi eura, (74 posto BDP-a), što će reći da je Srbija po glavi stanovnika dvostruko zaduženija od BiH. Još bolje stoji u usporedbi s Hrvatskom čiji je javni dug skoro tri puta veći od javnog duga BiH. Mjereno po glavi stanovnika, BiH spada u grupu najmanje zaduženih država u jugoistočnoj Evropi. 

No, visina javnog duga i njegov udio u BDP-u samo su jedan fragment cijele slike. Da bi se cijela slika izoštrila, potrebno je pogledati strukturu javnog duga, uvjete pod kojim je nastao i rokove dospijeća.

U tom pogledu, BiH stoji neuporedivo bolje i od Srbije i od Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, koje će BiH vraćati tokom idućih 20 i više godina.

Nasuprot tome, Hrvatska, a naročito Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3 do 5 godina i visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5 posto. To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti u tri puta kraćem roku.