Screenshot 2 75
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

BiH je u jednom od izvještaja o digitalizaciji proglašena “zemljom neznalicom”, što znači da zaostaje za zemljama regije i Evropske unije (EU). Ipak, ako se želi olakšati građanima i poboljšati ekonomija, ovom pitanju bi se trebalo ozbiljnije pristupiti.

Prednosti digitalizacije javne uprave se najbolje mogu prikazati kroz svakodnevne primjere. Naime, svako od nas ima svoju priču o bliskom susretu s birokratijom, bilo da smo ovjeravali neki dokument, uzimali izvod iz matične knjige rođenih ili pokretali vlastitu firmu.

Za sve te procedure neizbježna je posjeta šalteru neke institucije, a s obzirom na to da nismo jedini, čekanje u dugim redovima se često oduži da bismo, nakon što dođemo na red, u većini slučajeva saznali da nam je potreban još jedan papir, nakon čega ponovo proživljavamo to neprijatno iskustvo.

Prednosti digitalizacije

Međutim, napredak tehnologije i moderno vrijeme donose i rješenja za takve situacije, a jedno od njih je digitalizacija e-uprave koja je, prema riječima naših sagovornika, veoma spor proces u našoj zemlji.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje, kazao je za Klix.ba da je Svjetski ekonomski forum radio svoj izvještaj o implementaciji digitalnih usluga u društvu prema kojem je BiH rangirana kao “zemlja neznalica“.

“Riječ je o četvrtoj kategoriji iza koje se nalaze samo zemlje bez ikakve perspektive. Mi u principu zaista i jesmo zemlja neznalica. Mi osim Ureda za reformu javne uprave, koji pravi strategiju i akcioni plan za njeno provođenje, nemamo mnogo toga. Ostali nivoi vlasti u principu nemaju nikakvu strategiju na koji način provesti digitalizaciju javne uprave. U BiH je taj proces decentralizovan, što ne bi bilo loše da je tako, ali da nije skup. Međutim, na kraju ćemo dobiti skupi proces kada pojedinačne administrativne jedinice budu radile digitalizaciju”, kazao je Muhović.

Pojašnjavajući prednosti digitalizacije, Muhović je istakao da ona prije svega štedi vrijeme, ali i novac građana.

“Kada obavljate administrativne poslove online, vi onda ne trošite vrijeme na izlazak iz kancelarije ili kuće do insititucije koja vam je potrebna. Automatski štedite sredstva i na prijevozu te koristite resurse koje imate svaki dan na raspolaganju (telefon, laptop ili računar te internet konekcija). Druga prednost digitalizacije jeste transparentan i automatizovan sistem u kojem ne postoji ‘face to face’ komunikacija niti nešto nedorečeno ili nedokumentovano u komunikaciji. To omogućava transparentnost i onemogućava bilo koju stranu da korumpira ovu drugu i shodno tome javna uprava postaje mnogo efikasnija”, naglasio je.

BiH ne prati nove trendove i potrebe građana

S druge strane, ljudi su se saživjeli s tehnologijama i u tom pogledu su “razmaženi” samim tim što skoro sve naručuju putem interneta i taj posao završe za dva klika, navodi Muhović i dodaje da BiH nažalost ne prati taj trend.

“BiH bi digitalizacijom uprave mogla provoditi proaktivne usluge. Dakle, osoba koja želi aplicirati za neko pravo koje ima na osnovu zakona sada mora otići fizički, prijaviti se i popuniti formulare. Tu gomilu papira će sakupljati od institucije do institucije, pa onda dodatno čekati i jedan papir koji uvijek nedostaje pa tek onda treba otići u instituciju i popuniti zahtjev. S e-upravom to bi bilo drugačije. Npr., ukoliko želite dječiji doplatak za treće dijete, ne idete da aplicirate za njega, već ga po automatizmu dobijate, jer je to prema zakonu vaše”, naveo je Muhović.

Iako za razliku od ranijeg perioda sada određeni privredni subjekti (pogotovo bankarski sektor) primjećuju prednost digitalizacije, Muhović ističe da donosioci odluka taj proces ipak ne razumiju.

“Nadležni smatraju digitalizaciju jednim velikim rizikom, jer ne razumiju šta ona zapravo znači. Oni smatraju da je to za njih veoma velika investicija iz njihove perspektive, jer oni imaju već tekuće budžetske stavke na koje troše novac. I nažalost, donosiocima odluka se na pravi način ne predstavlja važnost digitalizacije i oni u tome vide ogroman trošak, a ne vide koliko će ostvariti ušteda kada je riječ o struji, papiru i sl. Srbija je digitalizaciju počela 2017. godine i već su predstavili podatke o uštedama koje su napravljene”, istakao je.

Postoji i druga strana, a to je otpor digitalizaciji, smatra Muhović, dodajući da mnogi uposlenici smatraju da će ostati bez posla ukoliko počne njena primjena.

“Uposlenik koji radi na šalteru misli da će automatski dobiti otkaz ukoliko se digitalizuje uprava, ali to nije tačno, jer se ta osoba može prekvalifikovati za neke druge poslove. Dakle, može se desiti da neko ostane bez posla, ali to je zaista veoma mali procenat”, istakao je.

Elektronski potpis

Profesor na Politehničkom fakultetu u Zenici Haris Hamidović, kazao nam je da su u našoj državi napravljeni određeni koraci kada je riječ o digitalizaciji, pri čemu je mislio i na implementaciju elektronskog potpisa.

Elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektronskom obliku, koji služe za identifikaciju potpisnika i autentičnost potpisanog elektronskog dokumenta.

Kako nam je kazao profesor Hamidović, BiH je Zakon o elektronskom potpisu usvojila 2006. godine, ali su tek prije dvije godine stvorene sve pretpostavke za izdavanje certifikata za kvalifikovani elektronski potpis.

“Važno je istaći da mi generalno u teoriji imamo odlične strategije i akcione planove kada je riječ o informatizaciji društva, međutim, postavlja se pitanje koliko je to sve u praksi realizovano. Kada je riječ o elektronskom potpisu, u BiH postoji jedna firma koja je ovlaštena da izdaje certifikate i riječ je o kompaniji Halcom iz Sarajeva, ali koliko sam upoznat, samo je jedna banka trenutno počela koristiti kvalifikovane potpise za svoje interne potrebe i pružanje usluga pravnim osobama. Dakle, pravni okvir postoji, sada moramo preći na praktičnu implementaciju”, naveo je Hamidović.

Međutim, kako kaže, ohrabruju i određene pojedinačne inicijative poput nedavne kada je Uprava za indirektno oporezivanje FBiH digitalizovala jedan od svojih procesa.

“Omogućila je da se određeni procesi provode na način da se vrši potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisima. Interesantno je da ona nije tražila Halcom certifikate, već je zatražila i dobila dozvolu od nadležnog ministarstva da ona bude izdavatelj kvalifikovanih certifikata za svoje potrebe i na pravi način iskoristila zakonski okvir. Međutim, veoma je bitno da se takve prakse slijede i da iz okolina u kojima je uvedena digitalizacija zapravo prihvatamo ono što je dobro te da svoje greške ispravljamo na njihovim iskustvima. Ukoliko barem formalno želimo pristupiti EU, onda bismo trebali provoditi i prihvatati njihove standarde”, naglasio je.

Pomaci su napravljeni, ali nema inicijativa

Elektronski potpis bi mogao unaprijediti i ekonomiju uštedom na određenim administrativnim procedurama, dodaje Hamidović naglašavajući da bi osim toga digitalna transformacija pružila mnogima neke nove poslovne mogućnosti.

“To bi moglo omogućiti da radite neke nove poslovne procese i pružate također neke drugačije poslovne usluge koje dosad niste radili. Možda čak vaš fokus ne mora biti samo na BiH, već možete ostvariti poslovnu saradnju i s klijentima iz drugih zemalja. Uz sve to imate i pravno regulisanu platformu i sigurnog poslovnog partnera te vam se u skladu s tim otvara mogućnost šireg tržišta. Uz sve to je veoma bitno povjerenje obje strane i to je ključni aspekt na kojem se mora raditi tokom digitalizacije”, pojasnio je.

Na kraju razgovora, Hamidović je naglasio da je digitalizacija veoma značajna te da za nju u BiH postoje pravni okviri, samo je potrebna volja i inicijativa da bi se ona provela u djelo.

“Nećemo reći da je sve u BiH crno i da nisu napravljeni određeni pomaci. Oni su tu, vidljivi su, ali ne možemo za sve kriviti ni državu, jer postoje stvari koje su i do nas, tako da i mi moramo djelovati i unaprijediti naš sistem kako na kraju ne bi sve bilo u teoriji, već da istrajemo i od tog procesa napravimo dobru praksu”, zaključio je Hamidović.