SA RECIKLAZA PKG TAD 120210702 193413561 mxf 00 02 42 03 Still001 750x422 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

BiH je po pitanju reciklaže ambalažnog otpada još daleko od evropskih standarda. Prema procjenama kompanija koje se bave ovom djelatnošću, na godišnjem nivou reciklira se samo 10 odsto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali. Bilans ovakvog stanja je postojanje mnogo divljih deponija u državi. Ekološka udruženja imaju rješenje: uvođenje depozitnog sistema plastičnog otpada.

Pravilnika o upravljanju ambalažnim otpadom na nivou države nema, ali ni oni na nivou entiteta nisu funkcionalni, poručuju ekolozi. Rezultat su divlja odlagališta komunalnog otpada.

“Tamo gdje se odvozi cilj je samo da se on skloni sa gradskih ulica, a šta će poslije biti, to naše vlasti uopšte ne zanima. Mi u ovom trenutku nemamo nijednu deponiju koju možemo nazvati sanitarnom”, kazao je Anes Podić, Udruženje “Eko akcija”.

U Republici Srpskoj sistemom za ambalažni otpad upravlja “Euro beta” iz Banjaluke, dok je u Federaciji za to zadužen Ekopak. Iz ove kompanije poručuju da, iako postoji određeni napredak u sistemu upravljanja komunalnim otpadom, još smo daleko od evropskih standarda.

“Mi smo kumulativno, do sada, predali na reciklažu 80 hiljada tona plastike, papira, metala, stakla, višeslojne ambalaže, drveta, ambalaže od opasnih materija, zahvaljujući partnerima, privatnim i javnim kompanijama, koje se bave prikupljanjem i pripremom za reciklažu ambalažnog otpada kojih je 20-ak u sistemu “Ekopaka” i svih 10 kantona u Federaciji”, kazala je Amela Hrbat, direktor “Ekopaka”.

Uvođenje depozitnog sistema upravljanja ambalažnim otpadom

Iz Komunalnog preduzeća “Rad” svjesni su da je potrebno unaprijediti kako infrastrukturu, tako i zakone, ali i mijenjati svijest građana u postupanju s vlastitim otpadom.

“Ono što je detektovano još 2008. godine je upravo taj manjak inspektora koji će vršiti upravo te aktivnosti izricanja kaznenih odredbi, bez obzira na to jesu li u pitanju eko radari pri Komunalnom preduzeću Park ili komunalni redari pri Komunalnom preduzeću Rad, kazao je Mirza Ramić, portparol KJKP Rad.

Glavni grad BiH je još 2007. godine u okviru glavne gradske deponije Smiljevići izgradio postrojenje u kojem se vrši sortiranje ambalažnog otpada, iako godinama unazad nije opravdavao svoju funkciju”.

“Vi se, najvjerovatnije, sjećate izlaska stanovništva, pa haj’mo reći s pravom izlaska stanovništva, jer u tom periodu nije bilo nikakvih ulaganja u ovaj objekat. Međutim, kasnije se krenulo u sanaciju i mislim da smo dostigli jedan zavidan nivo ovog odlagališta”, kazao je Abid Mulaomerović, rukovodilac deponije Smiljevići.

Rješenje je, smatraju ekolozi, uvođenje depozitnog sistema upravljanja ambalažnim otpadom.

“Zemlje koje su na taj način uredile ambalažni otpad imaju visoku stopu povrata i, što je još važnije, u njihovoj prirodi nema ambalažnog otpada”, kazao je Podić.

Prema nezvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu u pogledu procentualnog iznosa reciklaže, jer se, na primjer, u Švedskoj reciklira 95 odsto svih sekundarnih sirovina.