BiH ostaje bez hrane: Suša poharala polja širom zemlje, poljoprivrednici strahuju od novih udara

Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici širom Bosne i Hercegovine sabiraju štetu. Procjene pokazuju da će rod pojedinih kultura biti višestruko manji, dok proizvođači upozoravaju da bi posljedice mogle biti dugoročne.

Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kazao je za „Nezavisne novine“ da je stanje katastrofalno te da ne pamti ovakvu sušu.

Hasanović, koji ima 78 godina, ističe da su zbog dugotrajnog nedostatka padavina presušili bunari, dok je snabdijevanje vodom ozbiljno ugroženo.

– Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa, rekao je Hasanović.

Prema njegovim riječima, najviše su stradale povrtarske i voćarske kulture, dok će i rod kukuruza biti veoma loš.

– Ono što je ranije posijano, to je i, Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa, naveo je Hasanović.

Balkan kao Sahara

Poseban problem, upozorava, predstavlja obezbjeđivanje hrane za stoku. Zbog uništenog roda poljoprivrednici će, kako kaže, morati tražiti alternativna rješenja kako bi prehranili životinje.

Hasanović kao jedan od ključnih problema izdvaja nedostatak sistemskog pristupa i ulaganja u navodnjavanje.

– Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnom nivou i onda je sve razvodnjeno. Svako se u svoj atar zatvorio i nema strategije, rekao je Hasanović.

On upozorava da će bez izgradnje sistema za navodnjavanje i obezbjeđivanja dovoljne količine vode za poljoprivredne površine domaća proizvodnja biti sve ugroženija.

– Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara, zaključio je Hasanović.

Dugotrajna suša pogodila i voće

Ozbiljne posljedice suše osjećaju i voćari u Republici Srpskoj. Iako su donedavno očekivali jednu od najuspješnijih sezona, dugotrajni nedostatak vode značajno je umanjio prinose i kvalitet voća.

Procjenjuje se da će ovogodišnji rod biti oko 50 posto manji.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, ranije je kazao da su procjene ukazivale na rod od oko 40.000 tona voća.

– Računali smo da ćemo ovu godinu imati rekordnu, po našim procjenama trebalo je da imamo oko 40.000 tona voća, ali neće biti ni blizu toga, naveo je Dojčinović.

Problem dodatno predstavlja nedostatak vode, jer su presušile akumulacije iz kojih se voćnjaci navodnjavaju.

Strah od poskupljenja

Berba ranih sorti jabuke već je počela, dok je berba kruške uveliko u toku.

– Krenula je i berba kruške viljamovke, a riječ je o sorti koja se zadnja bere. Plodovi se moraju sklanjati zbog visoke temperature vazduha. Biljka se bori samo da preživi. Kada nema vode, iz plodova se povlače sokovi u biljku i plodovi su sve sitniji, objasnio je Dojčinović.

Sitni plodovi ne ispunjavaju standarde koje zahtijeva tržište, a slična situacija, prema njegovim riječima, vlada i u regionu i Evropi.

Manji prinosi mogli bi se odraziti i na cijene voća. Dojčinović, međutim, upozorava da bi najveću korist od takve situacije mogli imati otkupljivači.

– Otkupljivači će iskoristiti situaciju da kupe jeftino voće od proizvođača, a kada dođe voće u markete, bit će visoke cijene. Procjenjuje se da će Evropi nedostajati najmanje 20 do 30 odsto voća, rekao je Dojčinović.

Ugroženi kukuruz i soja

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša praćena dugotrajnim toplotnim talasom negativno utiče na sve poljoprivredne kulture.

Posebno su ugrožene ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.

– Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura – kukuruza i soje, navode iz Zavoda.

Dok poljoprivrednici sabiraju štetu, sve glasnije se upozorava da posljedice suše neće ostati samo na njivama. Manji prinosi, problemi s hranom za stoku i nedostatak voća mogli bi se direktno odraziti i na tržište, ali i na cijene hrane za građane.