BiH pamti 6 miliona izgubljenih duša: Sarajevo je nekada bilo dom za 12.000 Jevreja

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. januar, podsjetnik je na genocid u kojem je život izgubilo oko šest miliona Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. U Sarajevu je jučer obilježen 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.Ovaj dan se obilježava širom svijeta u znak sjećanja na dan kada su 1945. godine pripadnici Crvene armije oslobodili zloglasni koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau, zapadno od Krakowa. Logor Auschwitz-Birkenau osnovan je 1940. godine s ciljem da bude dom političkim protivnicima i zatvorenicima, čije bi se ruke onda koristile za fizički rad.Nedugo zatim nadograđen je u logoraški kompleks, u kojem su mučeni i ubijani Jevreji. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, osvrnuo se na ključne odluke koje su dovele do obilježavanja i sjećanja na sve žrtve holokausta.Finci ističe da je Sarajevo prihvatilo obavezu sjećanja, te da se u gradu nikada nije osjetio jak prodor antisemitizma koji je, kako tvrdi, svuda u svijetu u porastu. Mi i dalje zajedno živimo sa svojim komšijama muslimanima – Bošnjacima, Srbima – pravoslavcima, katolicima – Hrvatima, naglasio je Finci.Rahela Džidić, predsjednica Jevrejske opštine, istakla je kako u Sarajevu, mjestu susreta naroda, vjera, kultura i tradicija, jevrejska zajednica već 460 godina postoji zajedno sa svim ostalim vjerama i kulturama. Holokaust je tu prisutnost Jevreja izbrisao, ali svijetli primjeri, kao što je spašavanje Jevreja i Hagade, pokazuju solidarnost građana BiH, istakla je.Hazan sarajevske Jevrejske opštine Igor Bencion Kožemjakin istakao je da je genocid nad Jevrejima počinilo lokalno stanovništvo, a to je, kako tvrdi, jedna činjenica s kojom se bh. društvo jako teško suočava. Kožemjakin je dodao i da bi Sarajevo trebalo da ima centralni spomenik posvećen žrtvama holokausta, ali i da inicijativa za takvo nešto ne bi trebala dolaziti od njih samih.On je istakao da u Sarajevu takav spomenik, nažalost, ne postoji. Svačija žrtva je jednaka i bolna, a mi nemamo centralno obilježje, pred kojim bismo svi mogli da se poklonimo, zaključio je.