BiH polako ulazi u četvrti val COVID-19, delta soj postaje dominantan

Zbog četvrtog vala pandemije, uzrokovanog delta sojem (tzv. indijski soj) koronavirusa, mnoge zemlje u svijetu vraćaju mjere zaštite od širenja zaraze.

U Australiji ovih dana bilježe rekordne brojke unatoč strogim mjerama koje su na snazi već nekoliko sedmica. U Portugalu, koji se ne može pohvaliti visokom stopom vakcinisanih stanovnika, raste broj hospitaliziranih, a Španija, iako je špica turističke sezone, u neke gradove vraća policijski sat.

Države uvode stroge mjere

U Francuskoj se uvodi obavezna vakcinacija za zdravstvene radnike, Njemačka kancelarka poziva građane da se vakcinišu, ali za sada odbacuje uvođenje obaveze.

Najveći broj novozaraženih i umrlih bilježi Rusija u kojoj je vakcinisano manje od 20 posto stanovništva, a superzarazni delta soj ne zaobilazi ni Izrael gdje je više od 66 posto stanovnika primilo obje doze vakcine.

I situacija u regiji polako se komplikuje.

Na novoj karti Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) od jučer, Hrvatska obala više nije “zelena,” nego je, zbog porasta broja slučajeva zaraze koronavirusom, obojena u narandžasto.

Podsjetimo, ECDC prati 14-dnevnu incidenciju novih slučajeva zaraze na 100.000 stanovnika i postotak pozitivno testiranih osoba.

Na karti Evrope većina zemalja je u zelenom, a u crvenom su Španija, Portugal, Nizozemska, Malta i Kipar, te dijelovi Grčke, Belgije i Danske.

Osim hrvatske obale, u narandžastom su i dijelovi Francuske, Grčke, Švedske, Norveške, Finske, Danske i Belgije te cijela Irska.

I Srbija, koja bi ovih dana trebala dostići stopu od 50 posto vakcinisanih, također bilježi pogoršanje epidemiološke situacije.

Zdravstveni radnici ističu kako će ovo, ustvari biti val nevakcinisanih.

BiH je stoga u nepovoljnoj poziciji zbog još uvijek malog broja vakcinisanih osoba i činjenice da su početkom mjeseca u državi otkriveni prvi slučajevi delta, a prije nekoliko dana i gama soja koronavirusa.

Vakcinama kojih je do sada stiglo nešto više od milion doza, još uvijek se vakcinišu prioritetne grupe stanovništva, što znači da masovna imunizacija još nije počela niti se zna kada bi to moglo uslijediti.

Pitanje koje bi vjerovatno svako postavio nadležnima, jeste kako se BiH priprema za četvrti val za kojeg neki stručnjaci ističu kako će uslijediti već polovinom narednog mjeseca?

BiH polako ulazi u četvrti val, a delta soj postaje dominantan – kaže prim. dr. Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Prema njegovim riječima, epidemiološke mjere će u narednom periodu sigurno biti iste ali, kako se delta varijantni soj 50 puta brže širi u odnosu na alfa soj i više od sto posto brže u odnosu na izvorni soj iz Wuhana, bit će, ističe Čerkez, vrlo važno da kantoni blagovremeno i brzo djeluju te da ne bude kolebanja u donošenju mjera.

– To podrazumijeva redovno praćenje epidemiološke situacije i reakcija – uvođenje restriktivnijih mjera. S druge strane, hospitalni, bolnički dio u BiH apsolutno je spreman, jer on praktično nije ni izlazio iz te faze – kaže.

S obzirom na brzinu širenja zaraze, bit će potrebna, naglašava Čerkez, bolja koordinacija, hrabrost za uvođenje mjera te povećanje broja testiranja.

No, pripreme za četvrti val, nije pitanje samo zdravstvenog sektora, jer uspješan odgovor na novi zdravstveni izazov zavisi, kaže Čerkez, od puno faktora, prvenstveno od svakog pojedinca koliko je spreman da poštuje mjere i ponaša se u skladu sa preporukama.

– Nakon skoro dvije godine ne mislim da sve opet treba provoditi kroz naredbe. To isto važi i za poslovne subjekte, naročito one koji zapošljavaju više ljudi ili u kojima se skuplja veći broj ljudi – navodi Čerkez.

Ono što zdravstvenim radnicima otežava borbu sa SARS CoV 2 jeste, kaže Čerkez, još uvijek mali broj vakcinisanih bh. građana.

– Ali, u skladu sa najavama i onim što očekujemo moglo bi se ipak optimističnije razmišljati, jer ćemo u narednom periodu, osim deset posto koliko je sada vakcinisanih, sigurno imati još od 20 do 30 posto imunizirane populacije. Ono što se nadamo jeste da će, kad vakcine stignu, kantoni biti u potpunosti spremni u kratkom periodu izvršiti masovnu imunizaciju. Poruka za svakog građanina BiH je da nema dobre i loše vakcine, svaka je dobra, svaka djeluje i svaka je sigurna, jer mi do sada u BiH nismo imali nijedan smrtni slučaj koji bi bio povezan sa vakcinom protiv COVID-19 – istakao je Čerkez.

Zdravstvene ustanove spremne

Arman Šarkić, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS, kaže kako svi direktori zdravstvenih ustanova, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” i JU “Dom zdravlja” KS, na čelu sa stručnim kolegijem, odgovaraju za funkcionalnost i rad svojih ustanova.

– Direktori zdravstvenih ustanova i stručni kolegij, sa kojima je Krizni štab u kontaktu, plaćeni su da razmišljaju o toj vrsti posla, koordiniraju sa Kriznim štabom i bit će na najboljem mogućem nivou u datim okolnostima. Sada već imamo iskustvo, jer pandemija traje godinu i po i u operativno-tehničkom smislu ćemo sigurno napraviti optimalne uvjete – navodi Šarkić i dodaje da Krizni štab prati situaciju te da će u skladu sa pokazateljima na terenu u narednom periodu i reagovati.

Kaže kako za razliku od alfa soja koronavirusa, delta soj nema tako tešku kliničku sliku. No, i to, naglašava, može izazvati probleme.

– Imali smo vrlo rigorozan treći val u martu i što se tiče kliničke slike, ali i prekapacitiranosti zdravstvenih ustanova. Sada je situacija drugačija. Činjenica jeste da se delta soj, u odnosu na ostale sojeve brže širi, ali treba istaći kako ima dosta blažu kliničku sliku. Simptomi delta soja (grlobolja, glavobolja curenje iz nosa) vrlo su slični ljetnoj virozi. No, upravo to može komplikovati situaciju u smislu da će svako ko pojede sladoled i popije hladan sok doći u dom zdravlja sa grloboljom u panici da ima delta soj. Tu treba biti vrlo oprezan – naglasio je Šarkić.