BiH propušta milione iz EU fonda za naoružanje?!

BiH propušta milione iz EU fonda za naoružanje?!

Dok se Evropa ponovo naoružava tempom kakav nije viđen od Hladnog rata, Bosna i Hercegovina vjerovatno propušta šansu da pristupi velikom EU fondu SAFE!

Na raspolaganju je instrument Security Action for Europe (SAFE) — mehanizam finansiranja odbrane Evropske unije vrijedan 150 milijardi eura. On je stupio na snagu u maju 2025. godine. Iako su SAFE zajmovi rezervisani za države članice EU, pravila otvaraju vrata i zemljama Zapadnog Balkana.

Kupuj evropsko

Naime, SAFE pravi razliku između dobijanja zajmova (samo države članice EU) i učešća u zajedničkim nabavkama (šira grupa). Za zemlje Zapadnog Balkana relevantan je drugi put, pa tako ovi propisi navode da i zemlje koje su potencijalni kandidati za EU mogu učestvovati u SAFE programu kroz nabavke.

Dakle, zemlje regije mogu se priključiti konzorcijima za nabavke koje predvode države članice EU, ali finansiranje ide prema strani EU. Partner iz Zapadnog Balkana u suštini dobija pristup okvirima za zajedničke nabavke, standardima interoperabilnosti i potencijalno integraciji u lance snabdijevanja.

Svaki projekat nabavke finansiran kroz SAFE mora zadovoljiti prag „Kupuj evropsko“. Dakle, najmanje 65% troškova komponenti mora poticati iz država članica EU, Ukrajine ili zemalja EEA/EFTA (Norveška, Island, Lihtenštajn, Švicarska). Preostalih 35% može dolaziti iz trećih zemalja — uključujući zemlje Zapadnog Balkana.

Prema pisanju specijaliziranog portala Adria Defense, upravo je ovo primarna ulazna tačka za odbrambenu industriju regiona.

Proizvođači municije u Srbiji i Bosni i Hercegovini, proizvođači komponenti u Sjevernoj Makedoniji ili pružaoci logističke infrastrukture širom regiona mogu teoretski učestvovati u lancima nabavke finansiranim kroz SAFE — sve dok njihov udio u bilo kojem pojedinačnom ugovoru ne prelazi 35% ukupne vrijednosti komponenti.

Drugi put postoji kroz bilateralna Partnerstva za sigurnost i odbranu (Security and Defence Partnerships – SDP). Zemlje koje su zaključile SDP s EU dobijaju proširena prava učešća — i potencijalno mogu isporučivati do 65% vrijednosti komponenti, umjesto da budu ograničene na 35%.

Među zemljama Zapadnog Balkana, Albanija i Sjeverna Makedonija već su potpisale SDP sporazume s EU. To ih stavlja u istu kategoriju kao Norvešku, Kanadu, Japan, Južnu Koreju, Moldaviju i Ujedinjeno Kraljevstvo — zemlje sa privilegovanim pravima učešća u SAFE-u.

Srbija, BiH i SDP

Srbija i Bosna i Hercegovina, nasuprot tome, nisu potpisale SDP s EU. Njihova trenutna politička ograničenja — dvostruka vanjskopolitička strategija Beograda i unutrašnja disfunkcionalnost BiH — znače da trenutno ne mogu pristupiti proširenom nivou učešća, iako ih njihovo industrijsko naslijeđe čini potencijalno najvrijednijim doprinosiocima u regionu.

Za Bosnu i Hercegovinu, zaključije portal Adria Defense, SAFE predstavlja i značajnu priliku i potencijalno propuštenu šansu!

Kako navodi, BiH posjeduje neke od najvažnijih preostalih kapaciteta za proizvodnju municije u Evropi, uključujući fabrike koje proizvode artiljerijsku municiju, malokalibarsku municiju i eksplozive. Ovi objekti su tokom posljednje dvije godine radili pod visokim opterećenjem zbog povećane evropske potražnje povezane s ratom u Ukrajini.

Međutim, politička fragmentacija i nedostatak funkcionalne koordinacije na državnom nivou mogli bi spriječiti Bosnu i Hercegovinu da iskoristi SAFE prilike.

Za razliku od Albanije ili Sjeverne Makedonije, Bosna i Hercegovina nema formalno Partnerstvo za sigurnost i odbranu (SDP) s EU. To znači da kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu učestvovati samo kao dio onih 35% komponenti koje potiču iz trećih zemalja, osim ako se politički okvir ne promijeni.

Drugi problem

Drugi problem je institucionalni. Učešće u SAFE projektima zahtijeva pouzdane nacionalne kontaktne tačke, transparentne procedure nabavke i sposobnost brzog usklađivanja sa standardima EU. Bosna i Hercegovina trenutno zaostaje u sve tri oblasti.

Bez koordinirane strategije na državnom nivou — koja uključuje Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i industrijske aktere — zemlja rizikuje da ostane periferna u procesu koji bi mogao oblikovati evropsko tržište odbrane za narednih 30 godina, zaključak je eksperta Chrisa Patkina.

A.DUČIĆ/Fokus.ba

Komentarišite članak:
Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
FISFISFISFIS

NAJNOVIJE

FIS