BIH: Sve više građana na antidepresivima

BIH: Sve više građana na antidepresivima

Potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje u RS za tri godine alarmantno je porasla.

Ovaj zaključak iznose ljekari, osvrćući se na zvanične podatke Fonda zdravstvenog osiguranja RS, po kojim je vidljiv skok broja propisanih medikamenata koji djeluju na nervni sistem, od oko 30 odsto.
“Za sedam mjeseci ove godine ukupno je izdato 168.588 kutija lijekova za smirenje, dok su izdate 111.702 kutije antidepresiva. U istom periodu 2011. godine ukupno je izdata 130.071 kutija lijekova za smirenje, a 86.644 kutije antidepresiva”, naveli su iz FZO RS.

Iskustva stručnjaka su dramatična i pokazuju da je sve više pacijenata koji se žale na tegobe koje se mogu povezati sa narušenim mentalnim zdravljem.

“Broj takvih pacijenata se povećava iz dana u dan. Sve ih je više na tim lijekovima, iako neki pokazatelji govore da za njima ne bi trebalo potezati previše brzo, jer je organizam u nekim slučajevima u stanju da se sam izbori kroz, primjera radi, razgovor, druženja i rješavanje problema koji su uzrok takvog stanja. Skoro svaki drugi pacijent traži lijekove poput bensedina i leksilijuma”, svjedoči ljekar Rade Dujaković, v.d. predsjednika Slobodne etičke asocijacije “Medicus curat” Banjaluka.

Ovaj ljekar ocjenjuje da su podaci o povećanju broja propisanih antidepresiva i lijekova za smirenje alarmantni, ali i izdvaja brojne simptome na koje bi građani trebalo da obrate pažnju.

“Pacijenti se žale da nisu raspoloženi, da su utučeni, demotivisani, a muči ih i razdražljivost. Takođe, jedni kažu da im se spava, drugi se žale na nesanicu. Starija populacija traži lijekove protiv insomnije. U najtežim slučajevima pacijent se povlači u sebe. A na posljetku, kao najteža manifestacija kod depresivaca, jeste pokušaj suicida, ili pak sam suicid”, pojašnjava Dujaković.

Sonja Stančić, psiholog iz Banjaluke, kaže da naš život možemo da mijenjamo samo mi, i niko drugi, pa ni lijekovi.

“Kod nas ima mnogo zloupotreba lijekova za smirenje, kao i nekih drugih lijekova. Naime, često se dešava da ljudi, posebno žene, razgovaraju i da u neformalnom razgovoru jedna drugoj ponude lijekove za smirenje, jer se loše osjećaju. Često i majke ponude djeci kada spremaju ispite ili su u nekoj teškoj životnoj fazi”, navodi Stančićeva.

Dodaje da je, nažalost, u našoj kulturi prisutno i ponašanje da se lijekvi piju po sopstvenoj procjeni, a ne po isključivoj preporuci ljekara, i sa nalazom i receptom.

“Čini mi se da se problemi pokušavaju prevazići pomoću takozvane čarobne pilule, što je jednostavniji i lakši put nego se stvarno suočiti sa situacijom u kojoj se nalazimo”, navodi Stančićeva.

Stoga, kako ona dodaje, čak i kada se piju terapije koje su usmjerene na određene psihičke smetnje, paralelno se radi i na otklanjanju uzroka problema. Lijekovi, pojašnjava ona, liječe posljedicu, a ne uzrok.

Po podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, u ukupnoj potrošnji lijekova koji se izdaju na recept na trećem mjestu se nalaze oni koji djeluju na nervni sistem, a tu se ubrajaju lijekove za smirenje i antidepresivi.

“Najpropisivaniji lijek za smirenje je alprazolam, a antidepresiv sertralin.

Ovi lijekovi se u apoteci ne smiju izdavati bez recepta”, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE