BiH tone sve dublje u siromaštvo: Hiljade djece nema uslova za žovot, a novac se slijeva…

Deveti decembar obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, a Bosna i Hercegovina sve je više pod utjecajem ove pošasti. Korupcija je rak-rana koja izjeda jedno društvo.Definiše se kao zloupotreba moći, položaja ili ovlaštenja radi ostvarivanja privatne, lične ili grupne koristi. Može se prepoznati kao visoka, sitna i politička.Poput pipaka hobotnice, korupcija čvrsto drži gotovo sve pore društva. A Međunarodni dan borbe protiv korupcije ponovo je u prvi plan stavio korupciju koja guši našu zemlju.Prema posljednjem mjerenju indeksa percepcije korupcije koju je objavio TIBiH, Bosna i Hercegovina je druga najgora zemlja u Evropi po stanju korupcije i, nažalost, to stanje se kontinuirano pogoršava od 2012, upozorava Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.Naglašava da se vrlo brzo urušilo sve ono što je bilo i na staklenim nogama i sve institucije koje su se pokušale izgraditi poslije rata. Nakon 2012. svjedočimo kontinuiranom nazadovanju.Kada govorimo o pravosuđu, taj period se otprilike poklapa sa odlukom da se ne produži mandat stranim tužiocima u Tužilaštvu BiH, kaže Traljić, dodajući da je prema brojnim analizama i ocjenama, to utjecalo i na pad kvaliteta i broja optužnica za visoku korupciju.Očigledno je, naglašava naš sagovornik, da nismo bili spremni za takav korak i nismo imali proces imenovanja domaćih sudija i tužitelja oslobođen političkog utjecaja. Jedino što tjera BiH da se reformiše i da radi na borbi protiv korupcije, smatraju u TIBiH, jesu zapravo evropske integracije.Nažalost, naše vlasti ne vide potrebu da donose bolje zakone koji će omogućiti borbu protiv korupcije i učiniti transparentnijom potrošnju javnih sredstava. I reforme na kojima rade, ne rade zbog građana i zemlje, nego zbog novca koji će dobiti u procesu evropskih integracija.Zapravo, gledamo kako naše vlasti ucjenjuju briselsku administraciju i ne žele da usvoje zakone koji su u najvećoj mjeri dobronamjerni i potrebni, a kako bi se omogućila borba protiv korupcije, ističe Traljić. Naglašava da smo u nekim slučajevima usvajali i gore zakone od onih koje smo imali.Ako se takav pristup ne promijeni i ako se ne napravi ozbiljniji iskorak u procesu evropskih integracija, mislim da će ovaj rezultat i dalje biti jako loš i da će BiH biti na samom dnu Evrope, kao i sada, upozorava Traljić.Osim visoke korupcije u pravosuđu, pogođene su i brojne druge oblasti, posebno one u kojima se najviše javnog novca preliva u privatni sektor. U mreži su javne nabavke, javno-privatna partnerstva, koncesije…Problem je i zaštita zviždača, posebno u Federaciji BiH, a i oblast sukoba interesa. Traljić upozorava da se entitetima niko ne bavi, a upravo je tu najveća koncentracija novca i korupcija je najprisutnija.Svjedočimo i korupciji u izbornom procesu. Kada saberemo sve, zapravo, i vidimo zbog čega jesmo tu gdje jesmo – na samom dnu, kaže Traljić.A TIBiH je, uz podršku vlada Švedske i Danske, povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, održao konferenciju “Moć, interesi i država: Indeks zarobljenosti BiH”. Termin zarobljena država je nešto što je svojstveno BiH već godinama.Odavno smo prešli sa priče o običnoj korupciji na naredni nivo, a to je i Evropska komisija u posljednjem izvještaju prepoznala: BiH ima sve elemente zarobljene države u smislu toga da su svi resursi, svi procesi donošenja odluka, sve institucije, zapravo, stavljene pod kontrolu političkih stranaka, elita na vlasti, koje su vrlo često pod uticajima ne samo sopstvenim, privatnim, političkim, već i uticajima organizovanog kriminala, navela je izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić.TIBiH će prekosutra održati i panel-diskusiju “30 godina nakon Daytona – kako graditi društvo bez zarobljenih institucija”, a u panel-diskusiji će učestvovati i naša glavna i odgovorna urednica Vildana Selimbegović, kao i naš kolumnista, historičar Dragan Markovina. Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović naglašava da dio političke elite u BiH danas funkcioniše poput kriminalne mreže moći, koja se ponaša kao interesno organizovani klan, a ne kao vlast odgovorna građanima.Sistem je zarobljen, institucije su pretvorene u alat za održavanje privilegija, a posljedica zastrašujuće korupcije je sve dublje siromaštvo, posebno među djecom i starijim osobama. Dok se javni novac sliva u ruke povezanih interesnih grupa, stotine hiljada djece odrastaju bez osnovnih uslova za dostojanstven život, kvalitetno obrazovanje i jednaku šansu.To nije samo ekonomski problem – to je moralni i politički slom države, upozorava Todorović. Kaže i da politički vrh potpuno pod kontrolom drži pravosuđe.Tužilaštva, odnosno tužioci na svim nivoima su dio kriminalne, mafijaške, koruptivne mreže, kategoričan je Todorović.