BiH tranzitna zemlja za ilegalno nabavljanje oružja, visoko kotira i u drugim oblicima kriminala

BiH je među vodećim državama u svijetu po broju legalnog i ilegalnog vatrenog oružja u posjedu civila istaknuto je u Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2023. godinu. Nažalost visoko kotira i kada je riječ o drugim oblicima kriminala, a jedan od problema su istražitelji koji nisu dovoljno educirani.

BiH se nalazi duž jedne od ruta trgovine između velikih zemalja snabdjevača oružjem, kao što su Srbija i Crna Gora, i zemalja odredišta za ilegalno vatreno oružje u Evropi. Trgovina oružjem u BiH nije efikasno riješena zbog korupcije, nedostatka političke volje i evidentnih veza između političara i kriminalnih grupa navodi se u Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2023. godinu.

“Mi smo već i u ranijim izvještajima navodili da je Bosna i Hercegovina jedna od ključnih tranzitnih zemalja, ali i zemlja porijekla nelegalnog oruža i da se na tome se mora mnogo više raditi. S druge strane trgovina drogom, vidjeli smo rezultate Sky aplikacije i vidjeli smo da smo na poziciji u samom krijumčarenju droga, kokaina, iz Južne Amerike, kroz Zapadni Balkan ka Evropi i da imamo tu poveznice koje nisu zanemarive”, kaže Anesa Agić, koordinatorica Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH..

Uz činjenicu da su organizirane kriminalne grupe iz BiH uvezane sa kriminalcima iz drugih zemalja Jugistočne Evrope, ali i Južne Amerike poražavaće je da se u izvještaju navodi da su u BiH cijene na crnom tržištu heroina ostale stabilne zbog niskog nivoa zapljene od strane organa za provođenje zakona, što je rezultat korupcije i fragmentacije policijskih snaga.

“I to bi moglo ukazivati na to da se možda ne poduzimaju dovoljne istraživačke aktivnosti na otkrivanju te vrste trgovine opojnim drogama u Bosni i Hercegovini. BiH je već duži niz godina tranzitna ruta za protok svih opojnih droga, pogotovo heroina, mada jedan dio ostaje za naše tržište”, kaže Irma Deljkić, doktorica kriminalističkih nauka.

Trideseta godišnjica Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije prilika je da se podsjetimo da se loše istrage vode i zbog činjenice da u sigurnosnom sistemu nedostaje školovanih kriminalista i pravnika. Jedan od loših primjera je činjenica da u sistematizaciji Granične policije BiH, Državne agencije za istragu i zaštitu, kao i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela ne piše vrsta stručne spreme za ljude koji rade po kriminalitetu i za policijske službenike uopšte.

Tako da na istragama rade rudarski inženjeri ili vaspitači ili osobe koje se uopće nisu školovale za tu vrstu posla.

“Vjerujem u ovom slučaju da postoji neki interes ili je postojao nekada davno da u ovaj sektor može bilo ko. Ali mislim da se sad radi na tome, Kanton Sarajevo je prije par godina riješio tu situaciju i mislim da ćete za par godina primjetiti da upravo u ovom kantonu poslove istražitelja, odnosno službenike za provedbu zakona obavljaju kriminalisti, kriminolozi, inžinjeri sigurnosti ili diplomirani pravnici”, dodaje Elmedin Muratbegović, profesor na fakultetu za Kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala BiH je na osmom mjestu u Evropi, a u obrazloženju se navode i drugi brojni problemi. Od BiH su lošije rangirane Srbija i Crna Gora.

Nažalost u vrhu smo zemalja koje nemaju dovoljnu otpornost na organizirani kriminal, a eksperti podsjećaju na citat francuskog sociologa Emila Dirkema prije 150 godina da je kriminal koristan jer tjera državu da iznađe mehanizme da mu se suprostave.

“U tom kontekstu je moj odgovor na pitanje da li je organizovaniji državni aparat odnosno formalna socijalna kontrola ili organizirane kriminalne grupe. Prirodno je da oni inoviraju, pokušavaju da sakriju, ali kad tad to završi onako kako treba”, rekao je Elmedin Muratbegović, profesor na fakultetu za Kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

N1

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE