BiH u 2025. između rasta i izazova: Stabilna ekonomija pod pritiskom inflacije i sporih reformi

Bosna i Hercegovina je u 2025. godini zadržala kurs sporog, ali stabilnog ekonomskog rasta, uprkos nepovoljnom međunarodnom okruženju i unutrašnjim strukturnim slabostima. Godinu su obilježili početak pregovora s Evropska unija, ali i izazovi poput ponovnog jačanja inflacije, usporavanja izvoza i kašnjenja u provođenju reformi ključnih za korištenje evropskih sredstava.

Prvobitne projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda od oko tri posto tokom godine su revidirane naniže zbog recesijskih trendova kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, prije svega Njemačke i Italije. Prema procjenama Međunarodni monetarni fond i Centralna banka Bosne i Hercegovine, realni rast BDP-a u 2025. kretao se između 2,4 i 2,8 posto.

Iako je izvoz bilježio usporavanje, ekonomsku aktivnost su održavali domaća potražnja i nastavak velikih infrastrukturnih projekata, posebno radovi na Koridoru Vc. Povećanje plata i potrošnje dodatno je podstaklo unutrašnje tržište, čime je amortiziran pad eksterne potražnje.

Jedan od ključnih socio-ekonomskih poteza bilo je značajno povećanje minimalne plate u oba entiteta, što je direktno povećalo kupovnu moć najugroženijih slojeva stanovništva. Taj potez je istovremeno izazvao zabrinutost dijela poslovne zajednice zbog mogućeg pada konkurentnosti, ali su mnoge kompanije bile primorane povećati i prosječne plate kako bi zadržale kvalifikovanu radnu snagu.

Nakon privremenog smirivanja u 2024. godini, inflatorni pritisci su se tokom 2025. ponovo pojačali. Prosječna godišnja inflacija kretala se između 3,6 i 4,3 posto, a glavni uzroci bili su rast cijena hrane i energenata, kao i snažna domaća potražnja generirana povećanjem plata i penzija.

Monetarna stabilnost ostala je očuvana zahvaljujući valutnom odboru i vezanosti za euro, ali je to ujedno ograničilo mogućnost Centralne banke da samostalno reaguje na inflaciju. Odnosi s Evropskom unijom snažno su obilježili ekonomsku politiku tokom godine.

Nakon otvaranja pregovora o pristupanju, BiH je imala obavezu da do maja 2025. dostavi detaljan plan reformi za korištenje sredstava iz Plana rasta EU. Politički zastoji i kašnjenja u usvajanju tog dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu namijenjenih sredstava, što je predstavljalo značajan ekonomski udar.

Ipak, usvojen je Program ekonomskih reformi 2025–2027, s fokusom na jačanje konkurentnosti, unapređenje poslovnog ambijenta i digitalizaciju javne uprave. Vanjska trgovina je tokom godine pokazala slabosti.

Rast izvoza bio je znatno sporiji od rasta uvoza, što je dodatno povećalo vanjskotrgovinski deficit. Direktne strane investicije ostale su ispod nivoa potrebnog za snažniji tehnološki i industrijski iskorak, jer investitori i dalje iskazuju oprez zbog političke neizvjesnosti i složene administracije.

Budžeti na svim nivoima vlasti su povećani, ponajviše zahvaljujući rastu prihoda od indirektnih poreza usljed inflacije i povećane potrošnje. Ukupan javni dug zadržao se na umjerenom nivou, između 35 i 40 posto BDP-a, što BiH i dalje svrstava među manje zadužene zemlje u regiji, uz naglasak na potrebu efikasnijeg usmjeravanja zaduživanja u kapitalne projekte.

Za Bosnu i Hercegovinu 2025. godina ostaje godina kontradikcija – uz očuvanu monetarnu stabilnost i umjeren rast BDP-a, inflacija, slaba investiciona dinamika i strukturni problemi nastavili su ograničavati puni ekonomski potencijal zemlje.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE