Portal 072info

BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni parira jedino Njemačkoj

Od pet svjetskih ekonomskih sila BiH je za tri mjeseca ove godine u spoljnotrgovinskoj razmjeni bila ravnopravna samo s Njemačkom, dok su ostale četiri izvezle deset puta više nego što je u njih uvezeno, pokazuje računica “Nezavisnih”, a na osnovu podataka Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Od ukupnog uvoza u BiH, koji u prvom kvartalu 2018. iznosi nešto više od 847 miliona KM, više od pola je ostvarila Njemačka (436,4 miliona KM), a prate je Ruska Federacija, Kina te SAD, dok je udio Japana u spoljnotrgovinskoj razmjeni zanemariv. Sa druge strane, BiH je uspjela “da vrati” u Njemačku gotovo isto robe koliko je i uvezla, tačnije 424,2 miliona KM, i to najviše kroz namještaj (106 miliona KM), mašine i kotlove (50,2 miliona KM) i odjeću (37,3 miliona KM).

Međutim, ono što treba da zabrine je to da je BiH u ostale četiri zemlje izvezla robu i proizvode u vrijednosti od tek 46,7 miliona KM. Najozbiljniji izvozni partner nakon Njemačke je Rusija, u koju je izvezeno 19,6 miliona KM, uglavnom farmaceutskih proizvoda i voća.

Belma Hasić, iz sektora za makroekonomski sistem u STK BiH, kaže kako je logično da je najbolja razmjena ostvarena s Njemačkom zbog blizine tog tržišta, što automatski znači niže i povoljnije poslovanje i bolju povezanost za kompanije iz BiH.

Za ostale zemlje kaže kako postoji niz ograničenja i necarinskih barijera kojima nastoje zaštititi svoje nacionalne ekonomije. Kako je rekla, društva iz EU i trećih zemalja kao što je BiH se suočavaju sa brojnim preprekama u Kini, gdje postoji ograničavanje ulaska na tržište, kao i brojne diskriminirajuće prakse. Slično je i s Japanom, koji takođe ima prepreke pristupu tržištu, uključujući carine, necarinske mjere i ograničenja u području javne nabavke.

Prema njenim riječima, s Rusijom su donedavno postojali problemi i prepreke zbog nemogućnosti ispunjavanja njihovih zahtjeva za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Govoreći o SAD, Hasićeva kaže su oni zadržali neke dugo prisutne tehničke prepreke trgovini te ograničenja uvoza mesa i proizvoda od jaja, a prisutna su i pretjerana kašnjenja u obradi zahtjeva za uvoz društava iz EU za određene proizvode životinjskog i biljnog porijekla.

“BiH ima mnogo dobrih proizvoda koji mogu parirati na svjetskom nivou. Nažalost, nemamo mnogo mogućnosti, a ni tradicije da razvijamo marketing određenih proizvoda. Takođe, BiH se sve više okreće ka regionalnim partnerima, zbog blizine tržišta, sličnih navika potrošaća, manjih troškova, boljeg povezivanja. Takođe, naša ekonomija je mala i mi ne možemo ni stići izvesti proizvode na navedena svjetska tržišta u željenom obimu”, zaključila je ona.

Nezavisne novine

Podijelite članak