BiH ubrzano gubi svoj najdragocjeniji resurs – ljudski kapital

Sadašnji model razvoja BiH dugoročno je neodrživ, naročito jer je zemlja izložena brojnim rizicima koji mogu prekinuti aktivnosti u pravcu većeg ekonomskog rasta.

Navedeno je to u najnovijem izvještaju “Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje”, koji je uradila Svjetska banka u BiH.

U ovom dokumentu je istaknuto da je BiH osjetljiva na prirodne šokove i trenutnu pandemiju virusa korona, što predstavlja najozbiljniji socijalni i ekonomski izazov nakon svjetske finansijske krize.

“Pojava “kovida 19” predstavlja test za zdravstveni sistem zemlje, dok mjere za zaustavljanje njegovog širenja rezultiraju ekonomskim usporavanjem i ugrožavaju ekonomsku bezbjednost mnogih građana, posebno onih sa nižim primanjima“, upozoravaju iz kancelarije Svjetske banke u BiH.

Očekivano ekonomsko usporavanje i sa njim potencijalni gubitak radnih mjesta dovešće, kako smatraju eksperti Svjetske banke, do povećanja siromaštva u BiH.

“Iako još nije jasno koliki će biti konačan uticaj pandemije u zemlji, potreban je snažan koordinisan institucionalni odgovor da bi se ograničilo njeno širenje i kako bi se osiguralo da društveni i ekonomski poremećaji uzrokovani pandemijom ne budu dugotrajni“, istaknuto je u izvještaju.

Ono što je još zabrinjavajuće, a na šta ukazuju stručnjaci koji su uradili detaljnu analizu stanja u BiH, jesu demografski trendovi, zbog kojih je, kako ističu, potrebno hitno djelovanje.

“BiH ubrzano gubi svoj najdragocjeniji resurs – ljudski kapital. Trećina ljudi iz BiH živi van zemlje, a svake godine napuštaju je hiljade u potrazi za boljim životom. Kako mladi i cijele porodice napuštaju zemlju, preostalo stanovništvo brzo stari, a niske stope fertiliteta ukazuju da će se taj trend vjerovatno nastaviti“, upozoravaju iz Svjetske banke u BiH.

Ljudi u BiH su, kako navode, veoma talentovani i vrijedni radnici, ali, nažalost, taj potencijal se često realizuje van zemlje.

“Emigracija iz BiH je najveća u regionu. Među onima koji su otišli, 30 odsto su mladi. Najviše je emigranata sa dva kraja spektra obrazovanja, tačnije niskoobrazovani i visokoobrazovani. Građevinari, mehaničari i električari odlaze u tako velikom broju da se njihov nedostatak već osjeća. Sa druge strane, mnogi odlaze odmah po završetku fakulteta, kao i stručnjaci sa iskustvom, i to posebno medicinsko osoblje“, navedeno je u izvještaju, gdje podsjećaju da je samo u 2016. godini 80.000 građana iz BiH dobilo radne dozvole, kao i da ih trenutno u Njemačkoj i i Austriji ima više od 436.000.

Eksperti Svjetske banke u BiH ukazuju i na nedostatke u pravosudnom sistemu, gdje se, kako su naveli, pojedincima smanjuje pristup pravdi, što negativno utiče i na poslovni ambijent.

“Složen institucionalni i proceduralni okvir u BiH smanjuje efikasnost i pravičnost pravosuđa. Povjerenje u nezavisnost pravosuđa je malo i u opadanju, a nedostaci pravosudnog sistema značajno povećavaju troškove poslovanja“, poručuju iz Svjetske banke u BiH.