BiH za pola godine potrošila 2,7 milijardi KM na uvoz hrane: Plaćamo i ono što možemo sami proizvest

Bosna i Hercegovina i dalje je izrazito zavisna od uvoza hrane. Samo u prvih šest mjeseci 2026. godine na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda potrošeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio približno 605 miliona KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

To znači da je za samo pola godine ostvaren deficit veći od dvije milijarde KM. Posebno zabrinjava podatak da se među najznačajnijim uvoznim stavkama nalaze meso, mlijeko, jaja, voće i povrće, odnosno proizvodi za čiju proizvodnju postoje kapaciteti i na domaćem tržištu.

Milioni za pet grupa proizvoda

Od ukupnog uvoza, na pet velikih grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda otišlo je oko 721,8 miliona KM.

Prema dostupnim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je:

Meso – 259,98 miliona KM

Voće i orašasti plodovi – 173,92 miliona KM

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med – 127,57 miliona KM

Jestivo povrće – 102,32 miliona KM

Žive životinje – 57,98 miliona KM

Iako dio uvoza čine proizvodi koje zbog klimatskih uslova nije moguće uzgajati u BiH u značajnijim količinama, poput banana i pojedinih vrsta citrusa, na listi su i namirnice koje domaći proizvođači mogu ponuditi tržištu.

Tu su meso, mlijeko, jaja, krompir, paradajz, paprika, luk, kupus, jabuke, šljive i druge vrste voća i povrća.

Gotovo 260 miliona KM za meso

Među navedenim kategorijama posebno se izdvaja meso, čiji je uvoz u prvih šest mjeseci vrijedio gotovo 260 miliona KM.

Domaći stočari godinama se suočavaju s izazovima proizvodnje i plasmana, a veliki udio uvozne robe otvara pitanje uslova pod kojima mogu konkurisati na domaćem tržištu.

BiH ima vlastitu proizvodnju govedine, peradi, ovčijeg i drugih vrsta mesa, ali sama mogućnost proizvodnje ne znači da domaći proizvođači mogu osigurati dovoljne količine po cijenama koje tržište prihvata.

Na njihovo poslovanje utječu troškovi stočne hrane, energenata, rada i veterinarskih usluga, kao i mogućnost sigurnog otkupa i plasmana proizvoda.

Zato se pitanje smanjenja uvoza ne svodi samo na to može li se određena namirnica proizvesti u BiH, već i na to mogu li domaći proizvođači povećati proizvodnju i ravnopravno se takmičiti s uvoznom robom.

Uvozimo i voće i povrće

Za uvoz voća i orašastih plodova izdvojeno je 173,92 miliona KM, dok je uvoz jestivog povrća vrijedio 102,32 miliona KM. Zajedno, ove dvije grupe predstavljaju više od 276 miliona KM uvoza za šest mjeseci.

Na domaćem tržištu, uz voće koje se ne može značajnije proizvoditi u našim klimatskim uslovima, nalaze se i uvozne jabuke, kruške, šljive, krompir, paradajz, paprika, luk i kupus.

Domaća poljoprivreda ima potencijal za proizvodnju brojnih vrsta voća i povrća, ali ostvareni prinosi zavise od vremenskih uslova, ulaganja, dostupnosti radne snage i organizacije proizvodnje.

Ove godine dodatni problem predstavljaju posljedice suše, koja je pogodila dio poljoprivrednih kultura. Smanjeni prinosi mogu utjecati na ponudu domaćih proizvoda, prihode proizvođača i mogućnost izvoza.

I mlijeko i jaja stižu iz uvoza

Za grupu proizvoda koja obuhvata mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med u prvih šest mjeseci izdvojeno je 127,57 miliona KM.

BiH ima razvijenu mliječnu proizvodnju i veliki broj domaćih proizvođača koji mlijeko isporučuju mljekarama. Ipak, domaća proizvodnja suočava se s izazovima koji uključuju troškove proizvodnje, organizaciju otkupa i konkurenciju na tržištu.

Ako poljoprivrednik nema siguran otkup ili ne može pokriti rastuće troškove, povećanje proizvodnje postaje teško. Zbog toga su za razvoj domaće poljoprivrede važni stabilni podsticaji, ulaganja u savremenu proizvodnju i bolja povezanost proizvođača s prerađivačima i trgovcima.

Domaća proizvodnja

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni ponovo otvaraju pitanje koliko BiH može smanjiti zavisnost od uvoza i bolje iskoristiti vlastite poljoprivredne kapacitete.

Iako uvoz hrane nije moguće u potpunosti izbjeći, veća domaća proizvodnja proizvoda za koje postoje odgovarajući uslovi mogla bi doprinijeti većim prihodima poljoprivrednika, razvoju prehrambene industrije i otvaranju novih radnih mjesta.

Za to su potrebni predvidivi podsticaji, ulaganja u mehanizaciju i navodnjavanje, pouzdan otkup, skladišni i prerađivački kapaciteti te bolji pristup tržištu.

Iznos od 2,7 milijardi KM potrošenih na uvoz hrane u samo šest mjeseci pokazuje razmjere domaćeg tržišta. Istovremeno, otvara pitanje koliko bi se tog novca moglo usmjeriti prema domaćim proizvođačima kada bi imali bolje uslove za povećanje proizvodnje i plasman svojih proizvoda.

Veća domaća proizvodnja ne bi značila samo manje oslanjanje na uvoz već i veću ekonomsku korist za poljoprivrednike, prehrambenu industriju, transport i trgovinu u BiH.