U ovom trenutku takav status u Bosni i Hercegovini imaju samo dva granična prijelaza – postojeći Gradiška/Stara Gradiška i Bijača/Nova Sela u Hercegovini. Zbog toga su brojni izvoznici, a posebno poljoprivredni proizvođači, prisiljeni voziti stotinama kilometara, često po lošoj putnoj infrastrukturi, kako bi uopće došli do prijelaza preko kojeg mogu plasirati robu na tržište Evropske unije.Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, gostujući sinoć na Federalnoj televiziji istakao je kako Vijeće ministara BiH intenzivno radi i učinit će sve da u što kraćem roku statut BIP dobije i granični prijelaz Svilaj, kao i novootvoreni Gradiška čim bude u funkciji. Naglasio je i da će nastojati da taj status dobije i Granični prijelaz Izačić kod Bihaća.Posljedice ovakvog stanja su, kako se moglo čuti na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, alarmantne. Privreda Bosne i Hercegovine godišnje trpi štetu od oko milijardu konvertibilnih maraka zbog dugih zadržavanja i uskih grla na granicama, navodi Večernji list.Granični prijelaz Gradiška pritom predstavlja ključnu “žilu kucavicu” bh. ekonomije, jer se više od 90 posto roba koje podliježu ovom nadzoru prevozi upravo preko tog prijelaza.Sva roba biljnog i životinjskog porijekla, kao i više od jedne četvrtine redovnih autobuskih linija prema zapadnoj i centralnoj Evropi, usmjerena je na samo dva prijelaza sa BIP statusom, što dodatno usporava protok ljudi i robe.Kako bi se stanje konačno popravilo, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine kontinuirano traži redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom. Među ključnim zahtjevima su otvaranje dodatnih prijelaza za sve vrste roba, poput Donjeg Svilaja/Svilaja i Izačića/Ličkog Petrovog Sela, kao i uspostavljanje obostranih fitosanitarnih kontrola na prijelazima Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat.