EA2A60EA 8443 445A BAEF FD56E1750631
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Koliko smo naučili o pandemiji korona virusa do sada? Jesmo li ispravili svoje greške u proteklih godinu dana? Kakvi su nam planovi? Šta znamo o virusu? Kako se nosimo s pandemijom? Na ova pitanja u Novom danu odgovroili su doc. dr. Lejla Kapur-Pojskić, viša naučna saradnica i šefica Laboratorije za humanu genetiku pri Univerzitetu u Sarajevu, psiholog Dženana Husremović i profesor Vedran Zubić koji je prebolio korona virus.

Kako je istakla Kapur-Pojskić, iz perspektive naučnika, situacija u vezi sa korona virusom je vrlo jasna. Naglasila je kako nakon godinu dana nismo prihvatili stvarne uzroke zašto je došlo do pandemije i zašto i dalje nemamo značajnijih uspjeha u borbi protiv pandemije.

“Razlog zašto se pandemija proširila leži u tome što čovjek prilično neodgovorno pristupa razvoju čovječanstva i nema baš puno osvrta na to kako se to održava na sveukupnu ekološku ravnotežu. I globalne politike stavile su u zapečak naučne stavove i dovele nas do toga da nismo na vrijeme prepoznali pandmijske znake i reagovali. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, i nakon godinu dana teško je uvjeriti ljude da pandemija ima svoj tok i da se tome moramo prilagoditi. Pa čak i pojava novih varijanti nije za naučnike neočekivana, i iako to znamo, nismo uspjeli implementirati ta znanja i dinamički se prilagoditi ovim promjenama što se reflektira na broj novozaraženih i efekte pandemije“, komentarisala je doc. dr. Lejla Kapur-Pojskić.

O novim sojevima korona virusa ova doktorica je rekla da su oni rezultat adaptacije virusa na novonastale uslove.

“Više od godinu dana epidemija traje i to je period za viruse jako dug. Virusi su izloženi velikim promjenama i oni se tome prilagođavaju, čak i našim mjerama predostrožnosti, pa preživljavaju samo one virusne varijante koje imaju izraženu sposobnost infektivnosti i zbog toga imamo nastanak tih novih varijanti. Paralelno se razvijaju i slabije varijante, ostaju bolje adaptirane i zato imamo pojavu tih novih. Zato između ostalog imamo i pojavu simptoma koje izazivaju ozbiljniju kliničku sliku. U ukupnom odnosu prema virusu ne bi se trebalo mijenjati – prenosi se na isti način i vakcina je jedino rješenje“, istakla je.

Profesor Zubić je rekao da u proteklih godinu dana nismo ništa naučili zato što je obrazovanje u ovoj državi “zadnja rupa na svirali” te da je tako i zadnjih godinu dana.

“Ja zadnjih godinu dana kukam da se promijeni pristup u izvještavanju i znanstvenoj spoznaji virusa. Ovdje u nedostatku onih koji će iz obrazovanja pričati o nečemu otvorio se prostor čitavom nizu hoštaplera da nam oni tumače na koji način treba ili ne treba se vakcinisati. Imamo i odsustvo neodgovornosti vlasti koje se ponaša da će pandemija sama od sebe proći, a glasači imaju pamćenje do 15 minuta. Tu je i nedostatak vakcina gdje smo mi crna rupa svijeta i s druge strane stoti put se uvodi princip galame i prijetnja uvođenja lockdowna kao prijetnja stanovništvu a da se nije objasnilo zašto se to radi“, naglasio je Zubić.

“Sve je na klimavim nogama i kao posljedicu imate to što imate. BiH ima tri puta više zaraženih i pet puta više umrlih za razliku od svjetskog prosjeka. Imamo totalnu nuspojavu virusa kao posljedica našeg neulaganja, neslušanja znanosti i naposljetku ponašanje ko kako hoće. Kod nas je ovo posljedica nečega što se dešavalo prije mjesec dana. Pa mi smo se hvalili da smo ‘corona free’ zemlja. Susjedi su pričali možete u BiH kako hoćete. Otvorena skijališta, kafane – mi smo ‘iskoristili’ zimski period. Znali smo da će doći treći val; još prošle godine je bila najava da ćemo imati tri vala, a ovaj će nas pokositi. Ništa mi pod milim Bogom nismo naučili, a najveća boljka je naše obrazovanje koje inače dozvoljava to što dozvoljava“, potcrtao je ovaj profesor gostujući u Novom danu.

Psiholog Husremović je naglasila kako je prošla godina bila jako teška i da ne treba očekivati da će i ova biti jednostavna. Trebali smo da shvatimo da ovo nije nešto kratkoročno, te da je ovo trebalo da donese svima nama osviještenost o sigurnim ponašanjima, rekla je Husremović.

“Ova godna je teška bila ne samo zbog Covida i svih ovih drugih nuspojava efekata koje je Covid proizveo, a to su zatvaranje škola, otežan pristup zdravstvenom sistemu, bilo kojoj organizaciji, fizičko distanciranje… puno toga se desilo što je u biti doprinijelo tome da se ljudi osjećaju i anksiozno i uznemireno. Na osnovu rezultata od građana BiH na uzorku od 1.000 ljudi, imamo jako visok rezultat na zasićenost samom pandemijom. To znači da su ljudi siti i svega im je dosta kada je pandemija u pitanju i način na koji se komuniciraju mjere i sve što se pokušava da se uradi kako bi se ljudi privolili da prihvate te sigurnosne mjere“, komentarisala je Husremović.

Navela je da po njenom mišljenju to govori da ta strategija komunikacije mora da doživi zaokret.

“Treba se pristupiti boljoj komunikacijskoj strategiji kako bismo i mentalno i fizičko zdravlje stanovnika očuvali. Ohrabrujuć je podatak da bi se gotovo 50 posto naših ispitanika vakcinisalo, što je sjajna stvar. 19 posto njih ne bi i 25 posto koji nisu sigurni u svoju odluku što govori da radimo dobre kampanje o važnosti vakcinacije, jednom kad osvanu vakcine i u našoj državi“, rekla je Husremović.

Dodala je i da je vakcina jedna od najboljih načina da se nosimo s ovom pandemijom.