“Bijeli hljeb” iz narodne kuhinje: Privilegija koja se ne može opravdati

Za građane je “bijeli hljeb” među najomraženijim privilegijama političara. Za njega postoji opravdanje koje to možda i nije. No Bosna i Hercegovina nije jedina država u kojoj postoji ovo pravo.
“Bijeli hljeb” za bivše načelnike Općine Centar Sarajevo Nedžada Ajnadžića i Općine Novo Sarajevo Nedžada Koldžu je ponovo pokazao koliko su građani nezadovoljni. To je i razumljivo s obzirom na to da živimo u jednoj od najsiromašnijih evropskih država, a za šta su političari najodgovorniji.

Ova ili slične iznimno visoke novčane naknade za one kojima je istekao mandat postoji na svim nivoima vlasti i mnogo košta porezne obveznike. Pa će tako bivši čelnici spomenutih sarajevskih lokalnih zajednica mjesečno primati skoro 4.300 KM u sljedećih 12 mjeseci.

Ukidanje ove privilegije je bio jedan od zahtjeva tokom i nakon najvećih protesta u Bosni i Hercegovini, onih čija će sedma godišnjica biti obilježena upravo ovih februarskih dana. Protesti jesu bili žestoki, ali čini se ne i dovoljno žestoki da “bijeli hljeb” u potpunosti postane prošlost. Ukinut je samo u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu i Unsko-sanskom kantonu.

Opravdanje koje to nije

“Bijeli hljeb” se smatra naknadom dok se političar ponovo ne uposli. Pri tome se navodi da im je otežano uposlenje u javnim i/ili privatnim kompanijama, jer ne smiju biti u sukobu interesa. Međutim, ograničeno im je uposlenje samo u upravljačkim strukturama firmi i u firmama koje su poslovale s institucijama koje se finansiraju iz budžeta.

Osim toga, da li je opravdano primati nekoliko hiljada KM kao “nezaposlena” osoba i bivši zvaničnik, dok npr. nezaposleni u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju naknadu od 380 KM u maksimalnom trajanju od tri mjeseca po raskidu ili isteku ugovora o radu? Nije rijetkost da su vlasnici ili suvlasnici kompanija, da imaju vrijednu imovinu itd.

Sve po zakonu
Ajnadžić će primati “bijeli hljeb” iako je vlasnik dvije kompanije sa stotinama hiljada KM prihoda

Na “bijeli hljeb” se potroše milioni KM, podaci su Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) koji je napravio bazu podataka onih koji ga “jedu”. Šta bi sve moglo društvo priuštiti kada ova naknada ne bi postojala?

Nismo izuzetak

No, ona postoji i teško je vjerovati da će je ukinuti oni koji su je sebi osigurali. Postoji i u Hrvatskoj i Srbiji. Pa tako bivši predsjednik Hrvatske ima pravo na naknadu u iznosu od 50 posto plate tokom pola godine. Plata bivše predsjednice Kolinde Krabar-Kitarović je iznosila više od 24.000 kuna. Bivši srbijanski predsjednik ima primanja u iznosu od 80 posto plate dok se ne uposli i najduže dok ne ispuni uslove za penziju. Trenutna plata predsjednika Srbije, prema pisanju srbijanskih medija, iznosi 1.140 eura i najniža je u odnosu na lidere drugih država regije.

Sve je do građana

Na naknadu, odnosno penziju, pravo ima i bivši američki predsjednik, a ona godišnje iznosi više od 200.000 dolara. Ali, nemaju svi u Sjedinjenim Američkim Državama ovu naknadu.

Mnogi su građani Bosne i Hercegovine pozdravili stavove republikanskog kongresmena Scotta Perryja, koji je u intervjuu za Glas Amerike (VOA) 2019. s podsmijehom komentarisao privilegije bosanskohercegovačkih političara. Tom prilikom je upitan da li ima pravo na “bijeli hljeb”.

“Ne, pronađete posao. Je li tako?”, odgovorio je.

Također je govorio o tome da ovo pravo imaju mnogi političari u Bosni i Hercegovini.

“Sve zavisi od stanovnika Bosne. Pomogli smo i ohrabrili ih da uspostave sistem koji odgovara njihovim potrebama. Naravno, kao primjer želimo navesti Sjedinjenje Američke Države, da budu u službi naroda. Narod ih bira, a oni služe narodu. Ali, do njih je hoće li zahtijevati nešto od izabranih zvaničnika”, zaključio je Perry.

Scott Perry o BiH
Američki kongresmen o bh. političarima: Ja nemam ličnog vozača i njihove beneficije

Dakle, osim što su nezadovoljni pravom na “bijeli hljeb” i što pozdravljaju strane zvaničnike koji mu se protive, građani bi morali prestati birati one koji uživaju u njemu i koji žele zadržati ovo pravo. Do tada će “bijeli hljeb” i dalje biti “omiljena namirnica iz narodne kuhinje”.