Bilo je to u nekoj zemlji seljaka: Desanka Maksimović ili Stanija, Soraja, Aca, Braja, Maca Diskrecija…

Veliku buru u javnosti susjedne Srbije, ali i reakcije u Bosni i Hercegovini izazvala je vijest da je zbirka  „Tražim pomilovanje“, čuvene pjesnikinje Desanke Maksimović isključena iz programa za četvrti, a njen izbor poezije iz trećeg razreda srbijanskih gimnazija. Maksimović posebno pamte prijeratne generacije po brojnim pjesmama, a jedna od najpoznatijih je „Krvava bajka“, čiji stihovi: „Bilo je to u nekoj zemlji seljaka, na brdovitom Balkanu, umrla je mučeničkom smrću četa đaka u jednom danu…“, i danas mnogi znaju napamet.

Članovi Komisije Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja u Srbiji smatraju da se zbirka Desanke Maksimović ne uklapa u „okvir epohe“. To je izazvalo lavinu negodovanja među piscima, kritičarima, prosvjetnim radnicima, univerzitetskim profesorima. Studenti četvrte godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu pokrenuli su i peticiju kojom bi djela Maksimović bila vraćena u školski program, a na odluku je prva reagirala Zadužbina „Desanka Maksimović“ pismom nadležnima u Srbiji.

Povodom ove polemike iz susjedstva, sarajevski profesor emeritus Mirsad Abazović ističe da će „Desanka Maksimović ostati na pročelju povijesti pjesništva i čovjekoljublja, a njih neće biti ni u fusnotinoj fusnoti fusnote – ičega, osim intelektualnog pigmejstva“.

No, ima i onih poput psihologa i analitičara Srđana Puhala iz Banje Luke koji na cijeli slučaj gledaju iz ovog ugla: „U RS  su 90-ih promijenjene sve ulica sa imenima Bošnjaka, škole koje su nosile imena narodnih heroja, a Srbi se danas toliko ljute jer je Desanka Maksimović izbačena iz čitanki!!!“

Dragan Bursać, profesor filozofije, kolumnista i novinar, pak, iznosi: „Da se mi razumijemo, Desanka Maksimović se zadržala ovoliko dugo u srbijanskim udžbenicima zbog eksplicitne podrške Miloševiću. Da nije toga, režim bi nju davno zbog “Pomilovanja” i “Krvave bajke” deložirao u lagume povijesti.“

Nikola Ljuca, reditelj iz Beograda, pak, još je konkretniji u podsjećanju: „Desanka Maksimović je autorka predgovora knjige “Godine raspleta” Slobodana Miloševića.“

Kako god ko gledao, ipak svima je ostalo nejasno u koji „okvir epohe“ se pjesnikinja ne uklapa. Tako se na društvenim mrežama najviše polemike vodi o tome je li došlo vrijeme da i Desanku i lirske pjesnike u udžbenicima zamijene Stanija, Soraja, Ceca, Kija, Aca, Braja, Maca Diskrecija…

Na kraju, ipak, oglasila se i premijerka Srbije Ana Brnabić i na svom Twitter profilu poručila da Desanka Maksimović “nikada neće biti izbačena iz obrazovnog sistema Srbije”.

Express

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE