Bivši komandant ukrajinske vojske otkrio detalje sukoba s Moskvom i razloge smjene

Bivši komandant ukrajinske vojske Aleksandar Sirski tvrdi da je Ukrajina stabilizovala liniju fronta i značajno ograničila sposobnost ruskih snaga da osvajaju novu teritoriju. U intervjuu za BBC, prvom nakon što je krajem jula 2026. smijenjen s dužnosti, govorio je o gubicima na obje strane, razlozima svog odlaska i sve većoj ulozi tehnologije u ratu.

Sirski je odbacio kritike da je previše tradicionalan za komandovanje vojskom koja se sve više oslanja na napredne tehnologije. Osvrnuo se i na tvrdnje vojnika koji su ranije za BBC izjavili da su dobijali naređenja da zadrže položaje čak i kada su bili gotovo opkoljeni ruskim snagama, što je, prema njihovim navodima, dovodilo do velikih gubitaka.

Tvrdnje o ruskim gubicima

„Ruski gubici su šest puta veći nego naši“, tvrdi Sirski.

„Ako se računaju samo poginuli, broj je i do 11 puta veći“, dodao je.

Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju potpune i nezavisno provjerene podatke o ukupnom broju poginulih vojnika. Ukrajinska vojska tvrdi da je u septembru 2026. ruskim snagama nanijela rekordne gubitke, ali tu tvrdnju nije moguće nezavisno potvrditi.

Prema procjenama britanske obavještajne službe, Rusija je od početka invazije 2022. godine izgubila oko pola miliona vojnika. Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama procijenio je da je Ukrajina do juna 2026. vjerovatno izgubila oko 150.000 ljudi na frontu.

Sirski smatra da su velike razlike u gubicima, tehnološki napredak ukrajinske vojske i napadi na slabe tačke ruskih položaja, uz istovremeno zaustavljanje napredovanja na drugim pravcima, doprinijeli sadašnjem zastoju na frontu.

Prema njegovim riječima, Rusija je u prvih šest mjeseci 2026. godine zauzela svega 61 kvadratni kilometar teritorije.

„To ukazuje na to da je linija fronta stabilizovana“, rekao je.

Sličan trend zabilježio je i Institut za proučavanje rata (ISW), koji je u jednom od nedavnih izvještaja naveo da je Rusija tokom septembra 2026. izgubila više teritorije nego što je osvojila.

Razlozi smjene i sukob s ministrom

Sirski je za vrhovnog komandanta ukrajinske vojske imenovan 2024. godine. Prethodno se istakao u odbrani Kijeva na početku ruske invazije 2022, kao i u kontraofanzivi istočno od Harkova tokom jeseni iste godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio ga je u julu 2026. nakon neslaganja s Mihailom Fedorovim, tadašnjim ministrom odbrane. Fedorov je tvrdio da je vojni vrh pod Sirskijevom komandom blokirao njegove inicijative umjesto da se prilagodi promjenama u načinu ratovanja.

Nakon što je sukob između dvojice zvaničnika postao javan, uslijedili su protesti, a komandu nad vojskom preuzeo je 43-godišnji general Mihailo Drapatij.

Fedorov je potom pozvao Zelenskog da raspiše predsjedničke izbore. Iz kabineta ukrajinskog predsjednika taj zahtjev ocijenjen je kao „bizaran“, uz obrazloženje da u ratnim okolnostima nije moguće organizovati glasanje.

Sirski je u razgovoru za BBC potvrdio da je imao nesuglasice s bivšim ministrom, optužujući ga da prilikom nabavke naoružanja i druge opreme nije vodio dovoljno računa o potrebama vojske.

Prema njegovim riječima, Fedorov je stvorio neravnotežu u snabdijevanju dajući prednost dronovima, dok su nedostajala bespilotna kopnena vozila, terenska vozila i motocikli potrebni jedinicama na prvoj liniji fronta.

Sirski je naveo i da je vojska dobila tek polovinu potrebnog broja dronova.

Fedorov je, s druge strane, bio poznat po digitalnim inovacijama i tehnološkim projektima, zbog čega su pojedini kritičari smatrali da je potreban drugačiji pristup upravljanju vojskom u novoj fazi tehnološkog nadmetanja s Rusijom.

Dronovi promijenili način ratovanja

Bivši komandant odbacuje tvrdnje da nije bio sposoban pratiti tehnološke promjene na bojnom polju. Ističe da je tokom njegovog mandata upotreba bespilotnih letjelica dostigla rekordni nivo, uključujući napade na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara od neprijateljskih položaja.

Prema njegovim riječima, Ukrajina je tokom njegovog mandata postala prva zemlja koja je formirala Snage za bespilotne sisteme kao zasebnu granu oružanih snaga. Sirski također tvrdi da su dronovi bili odgovorni za 80 posto ruskih gubitaka.

Ipak, tokom njegovog komandovanja ukrajinske snage povukle su se iz nekoliko gradova na istoku zemlje, uključujući Avdijivku i Vuhledar, kao i iz područja oko Pokrovska.

Pojedini vojnici ranije su za BBC govorili da su dobijali naređenja da položaje zadrže po svaku cijenu, čak i kada je povlačenje postalo neophodno. Prema njihovim svjedočenjima, naređenja za povlačenje ponekad su stizala prekasno, kada su jedinice već bile okružene.

Sirski nije negirao da se takve situacije događaju, ali je ukazao na veliku rusku prednost u ljudstvu i naoružanju.

Prema njegovim podacima, odnos broja aviona i bombi tokom 2025. godine bio je 18 prema jedan u korist Rusije, koja je raspolagala i s dva i po puta više artiljerijskih oruđa i granata nego Ukrajina.

Dodao je da Rusija raspolaže s približno četiri miliona vojno obučenih muškaraca koje bi mogla mobilizovati, što joj omogućava da stvara uslove za proboj ukrajinskih linija.

Operacija u Kurskoj oblasti

Jedna od najpoznatijih operacija pod Sirskijevim vodstvom bio je upad ukrajinskih snaga u rusku Kursku oblast u augustu 2024. godine. Operacija je okončana povlačenjem ukrajinskih jedinica narednog proljeća, a pojedini vojnici opisali su njen završetak kao katastrofalan.

Sirski, međutim, insistira da je ta operacija bila neophodna.

„U leto 2024, ruske snage su pravile pritisak duž svih glavnih pravaca na liniji fronta, angažujući do šest puta više vojnika nego što smo mi imali“, objasnio je.

Prema njegovoj procjeni, prodor u Kursku oblast poremetio je rusku ofanzivu i primorao Moskvu da preusmjeri dio svojih snaga. Time je Ukrajina dobila dodatno vrijeme da se njene iscrpljene brigade na istoku i jugu oporave.

Upozorenje evropskim saveznicima

Sirski je izrazio zabrinutost zbog stavova dijela evropskih saveznika koji sumnjaju da Rusija ima teritorijalne ambicije izvan Ukrajine. Pozvao ih je da se počnu pripremati za mogući sukob i odbace uvjerenje da do njega neće doći.

Smatra da će buduće ratovanje sve više zavisiti od robota, automatizovanih sistema i umjetne inteligencije.

„Čak i obično oružje sada dobija sisteme upravljanja zasnovane na veštačkoj inteligenciji kako bi im se unapredile mogućnosti“, rekao je.

Takav razvoj tehnologije, prema njegovim riječima, mogao bi unaprijediti i tradicionalno naoružanje, uključujući tenkove. Rusija i Ukrajina već rade na razvoju sistema aktivne zaštite koji bi trebali povećati sigurnost oklopnih vozila na bojnom polju.

Uprkos sve većoj automatizaciji, Sirski smatra da će ljudski faktor i dalje biti presudan.

„Uloga čoveka na bojnom polju će ipak ostati presudna, jer će ljudi morati da upravljaju tim sistemima“, zaključio je.

Vijesti.ba