BIZARNA PRAVILA U EU: Saznajte koliko smije da bude dugačka banana?

eu-zastava-flag

Priče o previše regulisanim područjima u sastavu Europske unije već su dosegle anegdotalne razmjere.

Ulazak u Evropsku uniju sa sobom nosi i određena pravila i propise koji se moraju poštovati, ma koliko oni na prvi pogled neobični bili iz našeg ugla.
Priče o previše regulisanim područjima u sastavu Europske unije već su dosegle anegdotalne razmjere. Ipak, nije loše da se podsetimo nekih neobičnih regulative koja vladaju u toj zajednici zemalja.

Koliko velika mora da bude banana?

Počnimo s bananama. Po propisu, sve banane koje se uvoze u Evropsku uniju moraju biti najmanje 14 centimetara duge i 2,7 centimetara debele. Voće ne sme biti oštećeno, niti potpuno zrelo. Prednost takvog propisa je da će potrošači u prodavnicama nailaziti samo na svježe, zdravo voće. Tvrdnja da EU propisuje i zakrivljenost banane, kao što je do 2009. vredilo za krastavce nije tačna.

Električna provodljivost meda

Znamo da moramo da se čuvamo pčela, ali ko će za doručkom, dok uzima med uopšte i pomisliti na njegovu električnu provodljivost? Evropska unija određuje da ona ne sme da bude veća od 0,8 mikrosiemensa po centimetru, ali tu ne moramo da se bojimo da će nas “drmnuti struja” kad slijedeći put stavimo kašičicu u med. To služi tek za klasifikaciju različitih vrsta meda.

Rat protiv sijalica

Jedan od najspornijih propisa je svakako zabrana ‘običnih’ sijalica sa ciljem uštede energija. Ali, ni naslednici te sijalice nisu baš zaštitnici okoline, neki od njih sadrže otrovnu živu koja zahtjeva izuzetno pažljivo skladištenje u otpadu. A i potrajalo je da se proizvedu sijalice koje će opet sijati prijatnu, toplu, žućkastu svetlost na koju smo toliko navikli.

Ravniji od Vojvodine, ali moraju da imaju propis o žičarama

Nemačka pokrajina Šlezvig-Holštajn uz obalu Severnog mora je ‘ravna kao tepsija’, najviše brdo u čitavoj pokrajini je visoko tačno 168 metara. Ipak, i ta pokrajina je morala da usvoji zakon i propise o pogonu – žičara. Jer, tako hoće Evropska unija. Za svaki slučaj, ako se iko seti i postavi žičaru onda će i propisi biti sasvim jasni.

Evropska unija je 2010. godine objavila predlog propisa po kojem će cijena bilo koje hrane biti povezana sa njenom težinom, a ne brojem. To znači da kad bismo tražili deset jaja, cijena ne bi bila po komadu, nego po težini. Ali, kod kokošijih jaja je mala mogućnost da ovaj EU propis ikad zaživi.

Dnevno.rs

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE