Bježanje sa online časova: Ko je odgovoran i kada se izostanak sa nastave (ne) može opravdati?

Od početka pandemije koronavirusa djeca i nastavnici suočavali su se sa raznim problemima tokom online nastave, ali su oni nekako “u hodu” rješavani. 

Mnogima od školaraca mora se priznati da su imali veoma kreativne ideje o tome kako eskivirati nastavu ili prepisivati na testovima. Međutim, problem je u tome što nastavnici ponekad ne mogu biti sigurni da li je dijete zaista na času i kako tretirati njegovo odsustvo.

Prema riječima Arifa Ćelovića, direktora Prve osnovne škole Ilidža, djeca za takve situacije ne mogu pruzeti odgovornost.

– Djecu ne možemo okriviti ni za šta, za te dječije nestašluke i eskiviranja časova, zato što djeca ne mogu biti odgovorna. Nisu punoljetni, maloljetni su. Data su nama na odgovornost, kako roditeljima, tako i nastavnicima i Ministarstvu za obrazovanje – kazao je Ćelović.

Dodao je kako je data mogućnost da djeca i roditelji mogu odabrati šta im više odgovara – da provedu vrijeme pored računara na online nastavi ili da budu fizički u školi.

– Djeca tokom online nastave mogu iskorititi te momente da ne prisustvuju času, da kažu da je slaba konecija i slično. To su razlozi koji se stalno ponavljaju i često dešavaju kod nekih učenika, koji bi inače u redovnoj nastavi pokušali da izbjegnu čas ili da odgovaraju, da ne dođu na pismenu vježbu, a ne kod sve djece – istakao je Ćelović.

Kazao je da većina učenika redovno prisustvuje času i prati online nastavu, obavlja zadatke koje im nastavnici dostavljaju, te da manji broj djece iskorištava situaciju.

– To je do roditelja koji su dužni da paze rad svog djeteta i da ga usmjeravaju kako treba – kazao je.

Prisustvo na nastavi

Odgovarajući na pitanje u kojim slučajevima učenici dobivaju neopravdane časove, direktor Prve osnovne škole objasnio je da nastavnici, a posebno razrednici u određenim odjeljenjima, imaju veliku fleksibilnost prema učenicima.

– Susretljivi su i žele da pomognu svakom učeniku razumijevajući svu ovu situaciju koja se dešava danas u društvu zbog pandemije. Učenicima nećemo davati neopravdane časove kada se prvi, drugi ili treći put jave da imaju problem. Naravno da tada neće biti sankcionisani. Ali ako se kod nekih učestalo to dešava, provjera se radi preko roditelja da se ustanovi da li je to zaista tako. Ako primijetimo da se roditelji i djeca neodgovorno ponašaju, naravno da se to neće tolerisati i da će takvi učenici dobiti neopravdan izostanak i da će se dalje poduzimati mjere kroz pedagošku službu sa tim djetetom – kazao je.

Naveo je i nekoliko primjera situacija sa kojima su se se nastavnici susretali, te istakao da je u nekim slučajevima veoma teško znati da li je učenik zaista na česu ukoliko nema interakcije.

– Učenik “digne ruku” da tu, kaže da mu je slaba konekcija, i onda ga nema. Ne javlja se uopće nastavniku. Mi ne znamo ko tamo može dići ruku, da li je uopće to dijete ili neko njegov. Veoma je bitno da se učenik uključi i da bude direktan u komunikaciji sa nastavnikom i tek tada znamo da je dijete na času. Ti su problemi koji se javljaju, da dijete ne komunicira, samo se prijavi kao da je na času, a nije.

Bilo je i situacija u kojima su učinici pokušali varati na testovima, ali se i tome stalo u kraj.

– Nastavnici su prijavljivali da ima situacija da roditelji sufliraju djetetu, ali posljednji dopisi koji su došli od Ministarstva upućuju na to da ako nastavnik utvrdi da ne može biti realna ocjena, da ne može realno ocijeniti učenika na testu, da ga uz poštivanje epidemioloških mjera pozove u školu, i da učenik u školi uradi test i da će tek tada ocjena biti mjerodavna – kazao je.

Opravdani i neopravdani časovi

Ćelović je naglasio da je, što se tiče online nastave, najveći problem tehnička neopremljenost.

– Djeca nemaju kvalitetnu tehniku kod kuće da mogu pratiti nastavu, a nemaju ni nastavnici. Svi ostali problemi se mogu rješavati, ali da bi bila kvalitetna online nastava mora biti kvalitetna tehnika i kod djece, i kod roditelja, i kod nastavnog osoblja. Ministarstvo je davalo neke naznake da će nastavnom osoblju biti uručeni laptopi, da će se poboljšati rad u online okruženju. Nažalost, do danas to nismo dobili, vidjet ćemo da li će biti u nekom narednom periodu. Nadamo se da će biti bolje. Pored svega ovoga što sam vam naveo, najbolja je redovna nastava. Sve ostalo je nužno zlo. U svemu ovome najbitnije je da sačuvamo zdravlje. Ocjene su nešto što se može promijeniti i popraviti, ali narušeno zdravlje teško – zaključio je direktor Prve osnovne škole Ilidža.

Prema riječima Erzumane Fukelj, direktorice OŠ “Vrhbosna” i predsjednice Udruženja direktora osnovnih škola u Sarajevu, intenzivnom saradnjom nastavnika i roditelja uglavnom su prevaziđeni nedostaci online nastave, kada je u pitanju izostanak sa časova.

– Neopravdan čas učenici mogu dobiti ukoliko se nisu prijavili na nastavu i ako roditelj nije javio zbog čega je to tako. Kod nas je praksa da ukoliko učenik ima neki problem, roditelj odmah javi razredniku da je u pitanju tehnički problem – nedostatak interneta ili struje, i onda znamo da je dijete odsutno i da će se prijaviti u učionici kad se otklone nedostaci i tada ga ne evidentiramo kao odsutnog. Međutim, kad je dijete samo kući i ako nije bilo na nastavi, razrednik odmah obaviještava roditelja i nekako ne ostavljamo prostora da djeca koriste tu situaciju. Ako nismo dobili od roditelja obrazloženje i ako dijete nije bilo prisutno na nastavi, onda se to evidentira kao neopravdan čas – objasnila je Fukelj.