Blokada računa BHRT-a donosi nove probleme, nastavlja se restrikcija programa

Blokada računa BHRT-a iz dana u donosi nove probleme. Zbog finansijskih problema nastavlja se restrikcija programa. Od danas se više ne emituje vikend izdanje Jutra za sve. Dok se rješenje za stabilno finansiranje godinama politizira, posljedice više nisu samo finansijske već i društvene. Akademska zajednica upozorava: gašenje BHRT-a značilo bi direktan udar na demokratiju, slobodu govora  i ustavno pravo građana na informisanje. 

Dobro poznata lica sa kojima se svakodnevno budimo jutros nam nisu poželjela dobro jutro. Vikend izdanje „Jutra za sve“ ugašeno je, jer blokada računa BHRT-a, iz dana u dan, javni servis Bosne i Hercegovine gura u ponor.  U mraku je od juče i studio emisije BHT uživo. Proizvodnja programa već duže vrijeme je izazov, a sada postaje nemoguća misija. Zbog zadnje blokade koja traje vec mjesec dana u kontinuitetu BHRT ne može servisirati proizvodnju programa, terenski rad, struju i druge obaveze. Radnici su bez primanja i zdravstvenog osiguranja. 

Ministar komunikacija i transporta Edin Forto juče je zatražio od Opštinskog suda u Sarajevu hitno postupanje u izvršnom predmetu koji se vodi protiv BHRT-a, tražeći da se bez odgađanja razmotre pravne posljedice, uključujući mogućnost obustave izvršenja u dijelu za koji je prestao postojati pravni osnov.

EDIN FORTO, ministar komunikacija i transporta BiH

„Ne tražimo da se bilo čija prava ili obaveze dovedu u pitanje. Tražimo da se uzmu u obzir sve sudske odluke i da se izvršenje provodi samo u onom dijelu uz koji postoji važeći pravni osnov. U međuvremenu, potpuna blokada računa BHRT-a može proizvesti posljedice koje ćemo teško moći popraviti. Ako BHRT ne može plaćati struju, održavati tehničke sisteme, isplaćivati plate i proizvoditi program, onda više ne govorimo samo o sporu dvaju javnih servisa, govorimo o opstanku javnog servisa Bosne i Hercegovine.“

Akademska javnost upozorava da je opstanak BHRT-a javni interes koji se ne smije dovoditi u pitanje. Suprotno od toga danas svjedočimo onome što ni jedna demorkatska država ne bi smjela dopustiti.

AMER OSMIĆ, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

“Podrška Javnom servisu od donosioca odluka ne smije biti upitna ni u jednom trenutku . I na ovaj način apelujem da kao društvo budemo svjesni značaja Javnog servisa , značaja da jedna televizijska stanica, jedan televizijski servis pokriva sadržaje na cijelom prostoru BiH jer tako jedino se može graditi zajednički medijski prostor.”

HARIS PAŠOVIĆ, profesor Fakulteta političkih nauka UNSA

“Mi bez televizije ne možemo da opstanemo i ne smijemo da ostanemo. I potrebno je sada da se dogovorimo, prije svega da se napravi nova reforma i da se riješi dugoročno pitanje televizije u Bosni i Hercegovini, po svim onim elementima kako treba da funkcioniše.”

Profesor iz Banjaluke Duško Vejnović apeluje na političke elite da rade na usaglašavanju zakona kako bi se riješio problem javnih servisa, navodeći da je trenutna situacija posljedica nefunkcionisanja institucija.

DUŠKO VEJNOVIĆ, profesor na Fakultetu bezbjednosnihnauka Univerziteta u Banjaluci 

“Apelujem na političke elite da nastoje usaglašavati sve stavove, otvorena pitanja u skladu sa Zakonom, tamo gdje zakoni nisu dovoljno dorađeni da ih dorađuju u interesu građana.”

Javni emiteri u svijetu imaju nemjerljiv značaj jer predstavljaju i jedan vid promovisanja zemlje. Ugrožavanjem rada javnog servisa otvaraju se i vrata netransparentnosti.

IGOR ŽIVKO, profesor Ekonomskog fakulteta Unisverziteta u Mostaru

“Imaćemo problem sa kreiranjem javnog mnjenja, sa oglašavenjem i promocijom pojedinih kompanija na teritoriji BiH, takođe sa kreiranjem pojedinih znanja, odnosno obrazovanja gledateljstva. Danas mediji imaju posebnu ulogu, s obzirom na brzinu prenosa informacija, na kretanje na finansijskim tržištima. S druge strane ekonomska kontrola, odnosno transparentnost trošenja javnih finansija, otkrivanje korupcije i finansijskih malverzacija.”

Podsjećamo, račun BHRT-a i dalje je blokiran, uprkos tome što je Vrhovni sud RS 9. septembra usvojio reviziju koju je podnio BHRT i preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci u dijelu koji se odnosi na potraživanja RTRS-a od BHRT-a po osnovu korištenja prenosnih veza u iznosu od 17,7 miliona KM. Ovom odlukom najvišeg suda u RS potvrđeno je da BHRT ne duguje RTRS-u sredstava po tom osnovu. Istovremeno, ukupna potraživanja BHRT prema RTRS-a sada iznose 109 miliona KM po osnovu neraspoređene RTV takse.