1 62
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina, politolog i ekspert za Balkan Bodo Veber (Weber), u razgovoru za „Dnevni avaz“ govori o novom prijedlogu ove organizacije koji je upućen zapadnim vladama u vezi sa sređivanjem stanja u BiH

Možete li nam pojasniti model “sendvič pritiska” kao nove strategije za BiH?

Model predstavlja prijedlog odgovora na ključno pitanje budućnosti BiH – kako do društvenopolitičke promjene, odnosno transformacije? Počiva na analizi dugogodišnjeg iskustva sa Dejtonskim poretkom poslije 2005. godine, autodestruktivne političke logike zadržavanja statusa quo i institucionalne disfunkcionalnosti. Prijedlog, isto tako, tretira i ne manje disfunkcionalnu, dihotomu raspravu o ispravnoj politici međunarodne zajednice, Zapada, prema BiH, koja sugeriše da postoje samo dvije opcije – ili zadržavanje aktuelne politike “ownership-a”, ili vraćanje na autoritativan angažman od prije 2005. godine.

Mi insistiramo da dok je politika koja prepušta potpunu odgovornost za sudbinu BiH domaćim elitama, bez stvaranja preduslova, tj. promjena disfunkcionalnog ustavno-institucionalnog sustava, dokazano propala, što svi znaju, ni vraćanje na predhotni autoritativno-intervenisticki pristup nije riješenje, jer ni bi bio održiv.

Strukturalna promjena, da bi bila održiva, mora doći od građana. Ali da bi građani mogli biti faktor promjene, koji izražava svoje izvorne interese i potrebe, on mora biti podržan izvana, od međunarodne zajednice koja mora stvoriti povoljan ambijent da građani mogu vršiti pritisak na sistem i elite ka promjeni. Međunarodna zajednica mora izabrati građane i građanke kao prvog sveznika njene politike preme BiH.
Uloga opozicije

Kakva je u svemu uloga opozicije u tom projektu?

Dobro pitanje – mi dakle predlažemo da se glavna uloga da građanima, a ne političkim elitama. Desetina puteva smo u prošlosti vidjeli da je su predstavnici međunarodne zajednice fokusirali nadu u promjene u neke nove, alternativne snage, opozicijske stranke. Ali kroz godine se pokazalo da politička logika Dejtonskog sistema neutrališe djelovanje tih potencijalnih političkih snaga promjena – ili time što ih takav sistem kooptira i korumpira, ili time što ih limitira na opozicijsku ulogu unutar autodestruktivnog, disfunkcionalnog sistema, a ne da postane faktor koji može rasti do značaja koji mu omogućuje sistemske promjene.

Kakva mora biti uloga OHR?

OHR, zajedno sa EUFOR-om, treba služiti odbrani i održavanju postojećeg, po svemu, lošeg ustavnog sustava, uključujući odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, odnosno da spriječe dalje nazadovanje i etnopolitičko podrivanje dok ne dođe do unutrašnje promjene sustava.

Trebaju li sa političke scene otići lideri nacionalističkih stranaka, Izetbegović, Čović i Dodik?

Sudbina pojedinih političara, kao i stranaka, u našem predlogu puta ka dinamici promjene, je drugorazredna. Bitno je iniciirati i omogućiti drustvenu dinamiku promjene koja ce voditi do, kako smo to nazvali, novog društvenog ugovora. Vidjeli smo prije 2005. godine da kada postoji razuman politički okvir, te politička straegija međunarodne zajednic, da iste političke elite koje zadnjih 15 godina djeluju destruktivno, mogu biti dio politike dijaloga i kompromisa, te faktor napretka. Da li bi pojedinačni politički akteri bili sposobni da prate takav jedan preokret, s obzirom na duboko ukorjenjenost u korupciju, to je drugo pitanje.
SAD i Njemačka

Imaju li SAD i Njemačka usklađen pristup prema BiH, a ako nemaju, zašto?

Nije bio usklađenosti dok smo imali Trumpovu administraciju. Čini se da je njemačka inicijativa da nominira Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) kao novog visokog predstavnika prvobito bila planirana kao preventivna mjera za slučaj da je Trump pobijedio na izborima. Sada kada je pobjedio Bajden, čini se da je njemački potez proizveo određene iritacije u novoj administraciji. Uz to ne vidi se jasna politička vizija iza tog poteza. Zato je sad od presudne vaznosti da se SAD i Njemačka udruže i definišu zejadničku, stratešku politiku prema BiH.
Srbija i Hrvatska nisu garanti Dejtona

Kakvu poruku treba poslati međunarodna zajednica Srbiji i Hrvatskoj?

Da nisu garantne snage Dejtona, kako se uporno i pogrešno pokusavaju predstavljati, te da se prestanu miješati u unutrašnje odnose i stvari u BiH.