Bomberger: DNK dokazi osporavaju sve pokušaje negiranja genocida

Na osnovu mukotrpnog i naučno preciznog procesa koji je zasnovan na analizi DNK identificirani su postmrtni ostaci koji su ekshumirani u Srebrenici i diljem zapadnog Balkana, te je omogućeno preživjelima da ostvare svoje pravo na istinu i pravdu, izjavila je danas generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), Ketrin Bomberger.

Bomberger je govorila u Srebrenici tokom događaja organizovanih povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida počinjenog u julu 1995. godine. Obilježavanje je uključivalo i ukop sedam novoidentificiranih žrtava u Memorijalnom centru Potočari.

Značajan broj identifikacija

Proces traženja nestalih osoba koji je uspostavljen u Bosni i Hercegovini omogućio je pronalazak i identifikaciju više od tri četvrtine od 30.000 osoba koje su nestale tokom sukoba 1990-ih godina, uključujući više od 7.000 od 8.000 muškaraca i dječaka ubijenih nakon pada Srebrenice 1995. godine.

– Ovaj značajan broj identifikacija, koji nije zabilježen nigdje u svijetu, ostvaren je saradnjom porodica nestalih sa institucijama čiji je mandat pronalazak i identifikacija nestalih i pružanje podrške preživjelima, a koje su uspostavljene na osnovu zakona – rekla je Bomberger. “Ove institucije su djelovale zajedno, uspostavljajući proces koji se danas primjenjuje u zemljama širom svijeta.”

Bomberger je istakla da su udruženja porodica, u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini i širom regije imale ključnu ulogu: “Po prvi put u historiji, preživjeli – a posebno žene – predvodili su pokret koji je ličnu tugu pretvorio u organizovano, građansko djelovanje na državnom i međunarodnom nivou.”

Proces identifikacije na osnovu analize DNK u Bosni i Hercegovini počiva na Zakonu o nestalim osobama, koji je usvojen krajem 2004. godine uz podršku ICMP-a, kao i na Institutu za nestale osobe (INO) koji su zajednički osnovali ICMP i Vijeće ministara BiH, i koji djeluje od 2008. godine. Istražitelji INO-a provode istrage u saradnji sa Tužilaštvom BiH, koje pokreće ekshumacije putem naredbe Suda BiH. Nadzor koji vrše pravosudne institucije, kao i primjena međunarodnih protokola o lancu čuvanja dokaza, primjena genetike i naprednih tehnologija za baze podataka, omogućili su iznošenje ključnih dokaza u oprocesu pronalaska i identifikacije nestalih pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Porodice nestalih direktno su uključene u rad INO, te putem mreže domaćih i regionalnih udruženja, kontinuirano i efikasno zagovaraju rješavanje pitanja nestalih osoba. Grupa za nestale osoba (GNO), koja je uspostavljena uz podršku ICMP-a u okviru Berlinskog procesa, okuplja regionalne institucije koje su nadležne za ovo pitanje i omogućava prekograničnu razmjenu informacija, što je rezultiralo dodatnim identifikacijama.

Masovna ubistva

Proces identifikacije putem analize DNK, koji je razvio ICMP, koristi specijalizirani softver za upoređivanje DNK profila prikupljenih od porodica nestalih osoba sa DNK uzorcima koji su izolirani iz posmrtnih ostataka pronađenih u masovnim i skrivenim grobnicama. Ovaj pristup pokazao se naročito efikasnim u kontekstu Srebrenice, gdje su počinitelji mjesecima nakon genocida pokušali prikriti dokaze tako što su buldožerima premještali tijela iz primarnih masovnih grobnica na skrivene sekundarne lokacije, udaljene kilometrima od mjesta zločina.

Bomberger je naglasila da je ovaj proces “dao neoborive naučne dokaze o masovnim ubistvima koja su počinjena u Srebrenici, uspostavljajući jasne i nedvojbene veze između žrtava, mjesta pogubljenja i lokacija ukopa. Dokazi prikupljeni u ovom procesu – koje su detaljno razmatrali domaći i međunarodni sudovi – osporavaju sve pokušaje negiranja genocida.“

Iako su deseci hiljada osoba nestalih tokom sukoba pronađeni i identifikovani, Bomberger je istakla da „više od hiljadu porodica iz Srebrenice i više od 10.000 porodica širom zapadnog Balkana još uvijek ne zna sudbinu svojih najmilijih. Najbolji način iskazivanja solidarnosti s porodicama i pružanja podrške procesu oporavka jeste nastavak potrage za istinom i pravdom.“