Bosanac posjetio kamp Al Roj u Siriji: Šta su mu rekli bh. državljani?

SA 00 00 39 03 Still003

Sanjin Šabović je uposlenik njemačke zaštitarske kompanije koji je u augustu ove godine boravio u sirijskom kampu Al Roj, jednom od dva mjesta gdje su smještene porodice bh. državljana koji su bili na sirijskom ratištu, sa kojima je i razgovarao i u tom momentu radio i kao prevodilac na bosanski jezik.

Kako nam je ispričao Šabović, u kampu Al Roj je boravio 12. augusta 2020. godine u pratnji pri fizičkom obezbjeđenju službenika UN-a, predvođenih istražiteljkom UN-a za ljudska prava iz Bagdada. Bila je predviđena i posjeta kampu Al Hoj dan nakon toga, ali je otkazana zbog, kako navodi, djelovanja turske zračne avijacije u blizini grada Al Hasakah, odnosno zbog blizine njihove trase kretanja sa blizinom izvođenja turskih zračnih napada na Kurde.

Prvenstvena posjeta kampu Al Roj je bila pratnja službenika UN-a, međutim zbog jako lošeg bosanskog jezika i opšte komunikacije prevodioca iz Turske sa državljanima BIH, ali i neznanja engleskog jezika državljana BIH, ja sam bio zamoljen da preuzmem tu ulogu što sam rado i prihvatio“, ispričao nam je Šabović te dodao:

“Osnovni cilj UN-a je bio da obavi što je moguće više razgovora sa licima iz Evrope, te osim intervjua sa državljanima BiH, isti su rađeni i sa državljanima Srbije, Kosova, Austrije i Francuske”.

Kako nam je rekao, ono što je mogao saznati od predstavnika UN-a jeste da su intervjui rađeni ciljano sa evidentiranim osobama čiji su članovi porodice (muž, sin i sl.) bili dokazani borci ISIL-a i drugih terorističkih skupina direktno povezanih sa ISIL-om. Izvor: N1

“Predstavnike UN-a je prije svega zanimalo da li su lica bili svjedoci ratnih zločina direktno ili indirektno saznali od drugih da je na određenom mjestu ili području izvršen ratni zločin (pojedinačna, masovna ubistva i sl.), te na koji način su došli do Sirije i da li su sudjelovali u aktivnom životu tzv. Islamske države kroz njihove organe poput šerijatske policije i sl, te u slučaju povratka u matične države kako i na koji način planiraju nastaviti i organizovati svoj život”, kazao nam je.

Kroz interne razgovore sa predstavnicima UN-a, otvoreno i javno su tvrdili da BiH ne pokazuje ni želju ni zainteresovanost za povratak svojih državljana, budući da organizacija i finansiranje povratka nije više u nadležnosti UN-a već isključivo države BIH, što nije bio slučaj i sa grupom državljana BIH koji su vraćeni iz Sirije u BiH 2019. godine. Zbog svega navedenog BiH bi morala angažovati stručna lica koja bi koordinisala povratak na terenu u Siriji, ali i sam prijevoz do BiH, što su po njihovim riječima ‘očito enormna’ finansijska sredstva za BiH, budući da se radi o više od 40 lica u dva kampa i da je potrebna velika koordinacija i organizacija“, ispričao nam je Šabović.

Kako je rekao, intervjui su rađeni sa pet bh. državljana pojedinačno, i to sa tri punoljetne osobe ženskog spola i dvije maloljetne osobe, odnosno starijim tinejdžerima muškog i ženskog spola.

Šabović nam je rekao kako su mnogo komunikativniji bili stariji tinejdžeri koji su detaljno opisivali lokacije i događaje onoliko koliko su se mogli prisjetiti, s obzirom da su imali između 12 i 13 godina prilikom postojana i djelovanja takozvane Islamske države. Izvor: N1

Ono što također mogu potvrditi jeste da je jedno punoljetno lice tražilo finansijsku garanciju – podršku UN-a u iznosu od 5.000 američkih dolara za svoj povratak, kako za sebe, tako i za svakog člana svoje porodice te garanciju da ih bh. vlasti neće procesuirati zbog priključenja ISIL-u“, kazao nam je.

Sanjin Šabović nam je poslao i dva videa za koja navodi da ih je snimio prilikom ulaska u kamp Al Roj, koji u nastavku možete pogledati. Fotografisati u kampu nije mogao, jer je kako nam je rekao, to je zabranjeno:

Jučer su porodice bh. državljana koji su u Siriji protestovali u Sarajevu, a sestra jedne bh. državljanke koja se nalazi u jednom od kampova u Siriji rekla je za N1 kako su uslovi tamo, blago rečeno, strašni. Nemaju liječničku pomoć, smješteni su u šatoru, u zatvor se ide i za najmanje stvari, navela je. Kao primjer je navela kako je jedna Bosanka smještena u zatvor jer je ima mobitel, jer kaže da je zabranjeno njihovo korištenje.

“Sa oba kampa upravlja UN; uslovi dobri”

Na naše pitanje o tome šta je on tamo zatekao, odnosno kakvi su uslovi, Šabović nam je kazao kako je u kampu Al Roj po onome što je on vidio izgleda “i više nego zadovoljavajuće”, jer, kako je naglasio, sa oba kampa upravlja isključivo UN, za šta su angažovali i poznatu zaštitarsku kompaniju iz SAD koja je zadužena za sigurnost i bezbjednost unutar samog kampa, kako u sam kamp ne bi ulazili pripadnici Kurdskih službi sigurnosti, zbog bojaznosti od osvete i sličnih događanja.

Budući da u kampu boravi više od 6.000 lica svima su obezbijeđena dva dnevna obroka, škola za djecu kojom upravlja humanitarna organizacija Kidsempowerment iz Francuske, a tu su i na desetine humanitarnih dobrovoljaca iz cijelog svijeta koji volontiraju u vojnoj bolnici i pri drugim aktivnostima u kampu. Ono što je bilo vidljivo jeste da svaka porodica ima svoj izolacioni vojni šator sa osnovnim stvarima poput vojnih kreveta i ormarića, mokri čvorovi i tuš kabine su izmještene izvan šatorskog naselja, te su podijeljeni na muški i ženski dio“, istakao je Šabović.

U razgovoru za N1 potcrtao je i kako su svi ovi podaci lako provjerljivi, jer se radi o najvećim izbjegličkim kampovima trenutno u svijetu, sa velikim brojem humanitarnih organizacija i volontera. Šabović navodi kako je dovoljno pogledati web stranice i stranice na drustvenim mrežama navedenih organizacija da bi se ustanovilo i uvidjelo stanje u samom kampu.

Šabović nam je ispričao i kako je tokom njegovog boravka u kampu Al Roj bila i osoba koja se predstavila da je iz Ambasade Srbije.

S obzirom da su sva lica sa kojima su vođeni razgovori bili isključivo bh. državljani, bez državljana koji eventualno imaju dvojno državljanstvo BIH i Srbije, intervjuu sa bh. državljanima je prisustvovalo i lice koje se meni lično na početku putovanja ka kampu predstavilo kao uposlenik Ambasade Srbije u Damasku, te se intervjuu priključila naknadno i od Samanthe Adwell, službenice UN-a, zatražila da moje prisustvo više nije potrebno, jer govori ‘isti’ jezik kao i državljani BIH, što je odbijeno, s obzirom na to da sam već obavio jedan intervju i prijevod sa bh. državljaninom“, kazao nam je.

Šabović je naglasio kako je ta osoba u više navrata postavljala pitanja poput da li su bh. državljani boravili u Srbiji, da li imaju rodbinu na teritoriji Srbije kao i da li poznaju osobe sa prostora Srbije koji su bili članovi ISIL-a i sa njima u kontaktu, te u više navrata je pokazivao i fotografije određenih osoba sa upitima da li ih poznaju.

Šabović je inače dugogodišnji uposlenik nekoliko privatnih zaštitarskih kompanija čija je osnovna djelatnost obezbjeđenje i zaštita stranih diplomatsko konzularnih predstavništava i diplomatskih lica na Bliskom Istoku, te obezbjeđenje i zaštita uposlenika stranih međunarodnih organizacija, prvenstveno pri njihovom kretanju na terenu.

N1