Bosanac prima 7.300 eura socijale, a davno morao napustiti Njemačku: Hoće li ipak izbjeći deportaciju?

On je već više puta osuđivan i u Njemačku je došao bez ličnih dokumenata, a trebalo je da bude deportovan još 2003. godine.

Ima suprugu i osmero djece.

Bosanac (41) koji živi u Kölnu, koji je obavezan napustiti zemlju i višestruko je kažnjavan, ne može biti deportovan zbog svoje osmero djece.

I to uprkos činjenici da se Bosna i Hercegovina smatra sigurnom zemljom porijekla.

Riječ je o slučaju porodice iz Bosne i Hercegovine, koja mjesečno prima 7.300 eura socijalne pomoći, iako je glava porodice trebao biti deportovan još 2003. godine.

O slučaju iz Kölna ne može se dati konkretna procjena, pojašnjava Thomas Oeben, direktor u Ministarstvu pravosuđa i migracija Baden-Württemberga.

Razlog je to što njegovoj instituciji nisu dostupne sve informacije o tom predmetu.

U načelu važi da, ako su stranci izvršno obavezni napustiti zemlju, ako u zadanom roku ne odu dobrovoljno i ako ne postoje prepreke za deportaciju, njihov boravak u Njemačkoj mora biti prisilno okončan.

Nadležne službe za strance zakonski su obavezne da to provedu.

Svakoj deportaciji mora prethoditi individualna procjena da li je ona u konkretnom slučaju dopuštena ili postoje prava na ostanak ili razlozi za odgodu deportacije.

U slučaju prijetećeg, a ne samo privremenog razdvajanja porodice, posebno roditelja i djece, mora se ispitati pitanje proporcionalnosti.

Pri tome se obavezno moraju uzeti u obzir načela prava višeg ranga, posebno član 6. njemačkog Ustava, koji garantuje posebnu zaštitu porodice, kao i član 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života.

To znači da nadležni organ mora, u skladu s težinom porodičnih veza, te veze prema osobama koje legalno borave u Njemačkoj uvrstiti u svoje razmatranje.

U pojedinim slučajevima to može dovesti do toga da ostvarivanje roditeljske brige o djetetu pravno spriječi deportaciju.

Krajem 2023. godine u Bad Waldseeu dogodio se slučaj koji je izazvao veliku pažnju javnosti.

Nigerijac, zaposlen kao zavarivač u jednoj kompaniji u Ravensburgu, deportovan je neposredno pred Božić.

Početkom prošle godine u Tettnangu je došlo do uzbune zbog muškarca porijeklom iz Maroka, koji je preko Ukrajine došao u Njemačku.

I on je trebao biti deportovan uprkos partnerici i maloj kćerki.

Podsjetimo, deportacija Bosanca je odlagana jer kelnska služba nije tražila zamjenske dokumente.

Naime, on posjeduje svoj personalni list u kojem stoji mjesto rođenja Bihać, a državljanstvo Bosna i Hercegovina.

Njemački mediji baš zbog ovoga Markov slučaj navode kao veliki apsurd – mjesto rođenja je poznato, ali ne i zemlja?

Birokratski apsurd u njemačkim službama za strance, koji gotovo niko više ne razumije.

On je već više puta osuđivan i u Njemačku je došao bez ličnih dokumenata, a trebalo je da bude deportovan još 2003. godine.

Ipak, 41‑godišnji državljanin BiH i dalje živi u Kölnu.