Bosna i Hercegovina dobila novu domaću zadaću iz Brisela, tiče se ekonomije

Predstavnici država članica Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske, zatim Evropske komisije i Evropske centralne banke, kao i predstavnici centralnih banaka regiona sastali su se jučer na godišnjoj konferenciji o ekonomskoj politici.

Tom prilikom usvojeni su i zaključci koji tretiraju i našu državu. Ističe se da je Bosna i Hercegovina podnijela svoj program ekonomskih reformi za 2021.-2023. godine 5. februara 2021. Kako je jučer navedeno na sastanku u Briselu, privatna potrošnja, investicije i izvoz, posebno izvoz usluga, poput turizma, su grane koje su u BiH doživjele pad.

Također, doznake iz inostranstva su znatno opale, dok se vanjski bilans samo malo pogoršao, došlo je i do smanjenja izvoza, te je s druge strane to samo donekle nadoknađeno manjim izvozom. Ipak, smanjenje plaća dovelo je do smanjenja potrošnje.

U podnesenom programu reformi vlasti BiH su naveli da u ovoj godini, kao i narednoj očekuju prilično umjeren oporavak, s rastom BDP-a koji se ubrzava sa 2,5% u 2021. na 3,4% u 2023. Glavni pokretači rasta su, očekuje se, privatna potrošnja i investicije, na osnovu pretpostavke ubrzane strukturne reforme. Kao odgovor na krizu, vlasti su planirale dodatnu potrošnju od oko 2,5 posto BDP-a.

-Nakon što se ekonomski šok koji je povezan s COVID-19 rasprši, treba poduzeti veće napore, treba izbjeći povećanje loših zajmova i bankrota kompanija, kako bi se poboljšao kvalitet javnih finansija preusmjeravanjem javne potrošnje i naplate prihoda prema obrascu koji podržava veći rast, poboljšanjem ciljanja socijalne potrošnje kao i efikasnosti i pravičnost oporezivanja – poručeno je u zaključcima iz Brisela.

Monetarna politika je, kaže se, i dalje usidrena oko aranžmana valutnog odbora, koji uživa visok nivo vjerodostojnosti kod šire javnosti i ključni je novčani sastojak stabilnost koja se zasniva na neovisnosti Centralne banke. Bankarski sistem je dobro preživio krizu do danas.

-Put oporavka nakon pandemije značajno će ovisiti o naporima vlasti i sposobnost rješavanja identificiranih strukturnih izazova i djelotvorne provedbe paketa ekonomske podrške, uključujući ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan. Oporavak bi, također, trebao biti i uslovljen daljim naporima u borbi protiv korupcije, poboljšanju vladavine zakona, uključujući i brzo uvođenjem sistema provjere imovinskih kartona sudija i tužioca i članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa evropskim standardima – kaže se u izvještaju za BiH.

Među preporukama za BiH izdvajamo: 1. Pružiti dobro ciljanu i privremenu fiskalnu podršku zdravstvenom sektoru kao kao i domaćinstvima i problematičnim, ali održivim firmama. 2. Pripremiti izvještaj o potencijalnim obavezama, s posebnim naglaskom na one koji se odnose na COVID odgovor na krizu i pripremiti strategiju upravljanja rizicima povezanim s kontingentom pasive. 3. Održati snažan regulatorni okvir finansijskog sektora u skladu sa međunarodnim i EU praksama. 4. U cilju poboljšanja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora izvršiti registraciju preduzeća, postupke licenciranja i izdavanja dozvola pojednostaviti.