Bosna i Hercegovina i Srbija uspjele u karakterizaciji virusa COVID-19

Bosna i Hercegovina i Srbija uspjele u karakterizaciji virusa COVID-19

Dvije laboratorije u kojima su IAEA i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) obučavale su naučnike da sada mogu koristiti sekvenciranje genoma za karakterizaciju virusa koji uzrokuje COVID-19, objavljeno je na službenoj stranici Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA). Ova tehnologija, uz daljnje poboljšanje, mogla bi im omogućiti da vide odakle virus potiče i podržati napore u traženju kontakata i analizu prenosa. Veterinarske laboratorije u Bosni i Hercegovini i Srbiji, zemljama u kojima je posljednjih sedmica zabilježen porast slučajeva, pomažu zdravstvenim vlastima u njihovim naporima da lokaliziraju i zaustave izbijanje epidemija.Volume 0%

Nadovezujući se na prethodnu tehnologiju

Obrnuta transkripcija u realnom vremenu – lančana reakcija polimeraze – ili RT-PCR kakav je svijet upoznao – tehnologija je nuklearnog porijekla koja se široko koristi u otkrivanju virusa koji uzrokuje COVID-19. Ovom metodom fluorescentne boje se koriste za otkrivanje prisustva određenog genetskog materijala i omogućavanje naučnicima skoro neposrednih rezultata o prisustvu virusa. Nadovezujući se na ovu tehnologiju, sekvenciranje cijelog genoma koristi se kako bi se saznalo više o virusu, na primjer kojem klasteru pripada, što omogućava stručnjacima da shvate kada je i gdje zaražen. To se postiže pomoću takozvanog filogenetskog stabla, koje pokazuje evolucijski odnos virusa kod pacijenta prema poznatim sojevima. 

– Uz saradnju multidisciplinarnog kriznog tima koji radi pod jednim zdravstvenim konceptom [zdravstvenih radnika životinja i ljudi], možemo tačno razumjeti iz koje zemlje imamo unose viruse i odatle izmijeniti svoje planove suzbijanja, rekao je Goran Čerkez, pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu zdravstva u Bosni i Hercegovini.

– Kroz sekvenciranje genoma možemo saznati više o virusu, koliko je virulentan i postoje li promjene u virusu s vremenom.

Tanja Jovanović, virolog i profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, rekla je:

– Veoma je važno imati saradnju, pomažući organima javnog zdravstva kako bi se procijenila efikasna intervencija i kako će se to promeniti u skladu sa promjenama virusa. Upoređujući sekvenciranje u Srbiji sa susjednim zemljama, bolje smo u mogućnosti da se krećemo po virusu i predvidimo koje mjere za suzbijanje treba da budu na snazi.

Uz podršku IAEA kroz mrežu nacionalnih veterinarskih laboratorija poznatih kao VETLAB, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Veterinarski specijalizovani institut u Kraljevu, Srbija je sada u mogućnosti da vrši sekvenciranje celog genoma virusa COVID-19. Podrška IAEA, pružena kroz program tehničke suradnje, uključivala je tečajeve obuke, podršku stipendijama u drugim laboratorijama koje su već upoznate s potrebnim tehnikama, kao i materijale za podršku COVID-19.

Sekvenciranje genoma

Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu završeno je sekvenciranje cijelog genoma iz dva uzorka područja epidemije COVID-19 u zemlji. Filogenetsko stablo napravljeno od ovih podataka, u kombinaciji s drugim rezultatima, navelo je naučnike da zaključe da je bilo više linija unosa virusa – što sugerira da postoje zasebna čvorišta za infekcije koja dolaze izvan zemlje. 

– Na početku pandemije veterinarski laboratoriji bili su malo spremniji od laboratorija za ljudsko zdravlje, jer smo imali iskustva sa bolestima životinja i zoonoza, rekao je Teufik Goletic, profesor na Odjelu za bolesti i upravljanje ptičjim vrstama i šef molekularne dijagnostike. i istraživački laboratorij na Univerzitetu u Sarajevu.

– Razmjenom informacija i radom pod zdravstvenim pristupom možemo surađivati ​​s tijelima koja donose odluke i bolje planirati mjere kontrole i procijeniti učinak COVID-19.”

U Veterinarskom specijalističkom institutu u Kraljevu testirano je više od 13.000 uzoraka ljudi na virus COVID-19. RNK je uzeta i analizirana s nizanjem cijelog genoma na početku pandemije COVID-19. Do sada je dobiveno 17 cijelih genoma. Cijelo sekvenciranje genoma u trenutnim pozitivnim slučajevima COVID-19 je u toku kako bi se utvrdilo je li se virus promijenio. Analizom iz prvog ispitivanja naučnici su uspeli da otkriju da u Srbiji postoji više linija virusa COVID-19, poreklom iz nekoliko zemalja.

– Samo sekvenciranje genoma nije dovoljno, moramo naučiti šta ove sekvence i mutacije znače za prenos, patogenost i virulenciju i to se može koristiti za predviđanje da li će vakcina biti efikasna, rekao je Dejan Vidanović, virolog iz Veterinarskog specijalizovanog instituta Kraljevo.

– Kroz sekvenciranje možemo vidjeti da postoji puno mutacija, ali ne znamo mijenjaju li patogenetska svojstva virusa. Mnogo ljudi radi na dešifriranju ovih sekvenci i ako donesemo ispravne zaključke, lakše ćemo se boriti protiv toga. 

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE