Bosna i Hercegovina ima duplo više punionica nego električnih vozila

U Bosni i Hercegovini trenutno radi 125 punionica za električne automobile, a najviše ima u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. Ali u usporedbi za zemljama okruženja, i pogotovo Evropske unije, BiH zaostaje u izgradnji punionica i kupovini električnih automobila.

U godišnjem BloombergNEF izvještaju o dugoročnoj perspektivi električnih vozila (EVO) predstavljeno je na koji će način elektrifikacija, dijeljena mobilnost i samovozeći automobili utjecati na cestovni saobraćaj do 2050. godine.

Ovaj izvještaj pod kategorijom električna vozila podrazumijeva laka teretna vozila, komercijalna vozila, autobuse i vozila sa dva / tri točka. Izvještaj iznosi značajno predviđanje po kojem će do 2025. godine ukupan udio električnih vozila među novim putničkim vozilima biti oko 16 posto, dok će Kina i Evropa ostati dominantna tržišta električnih vozila. Također, porast korištenja električnih dvotočkaša i trotočkaša trebao bi se usporiti u sljedeće tri do četiri godine, prije nego što od 2025. započne njegov ubrzan rast.

Izostali državni poticaji

Da bi se kupilo što više električnih automobila u Bosni i Hercegovini, prvi uvjet je da se izgradi mreža električnih punionica.

– Bosna i Hercegovina i Kosovo su trenutno jedine države u regiji koje nemaju nikakvih poticaja ni stimulacija pri kupovini ekološki prihvatljivih vozila. Nije samo nedostatak poticaja jedina barijera na putu ka snažnijem razvoju elektromobilnosti u BiH. U tom smislu, misli se prije svega na zakonsku regulativu koja ne raspoznaje terminologiju elektromobilnosti. Zatim visoke carine, poreze i troškova registracije, nedovoljno razvijenu infrastrukturu, visoke takse za priključak, ali i na nerazvijenu svijest građana i predstavnika nadležnih institucija prema konceptu elektromobilnosti i svim prednostima i uštedama koje se pri tome ostvaruju – ističe Anela Karahasan, viša stručna saradnica za industriju i usluge Udruženja za elektromobilnost.

Udruženje za elektromobilnost i Udruženje ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima koje djeluju pri Privrednoj komori FBiH je u tom pogledu iniciralo brojne aktivnosti prema nadležnim institucijama. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uputilo je prijedlog odluke prema Vijeću ministara BiH o suspenziji i smanjenju carina pri uvozu električnih i hibridnih vozila.

– Uprkos brojnim otežavajućim okolnostima, gdje je između ostalog jedna od ključnih ishodavanje građevinske dozvole za izgradnju punionica, u BiH je trenutno 125 punionica. Međutim, veći dio tih punionica su AC, tzv. spore punionice i u privatnom vlasništvu, u okviru restorana, hotela, trgovačkih centara i slično, što znači da hitno trebamo olakšati procedure za izgradnju javnih punionica, generalno, a naročito na ključnim koridorima i brzim cestama sa težnjom ka izgradnji DC, tzv. brzih punionica na tim lokacijama. Najviše punionica izgrađeno je u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli – pojašnjava Anela Karahasan.

Elektromobilnost je prilika za nove poslovne poduhvate u BiH. Već se radi na proizvodnji prvog bh. električnog motocikla, izgradnji fabrike za proizvodnju dijelova za električna vozila, ističu iz Udruženja za elektromobilnost.

Odgovornost kantona u FBiH

– U BiH imamo nešto više od 1.000 registrovanih automobila na hibridni pogon, te 74 električna vozila. Država treba stimulisati nabavku električnih vozila kao što to rade zemlje okruženja. Naši prijedlozi su upućeni u vidu inicijativa prema različitim nivoima vlasti, počev od državnog nivoa, gdje se carina sa 15 posto treba smanjiti na pet posto za hibride, a za električne automobile trenutnu stopu carine koja je pet posto potpuno ukinuti – predlaže Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima.

Ovo Udruženje uputilo je inicijativu da se stimuliše nabavka električnih vozila sa 10 hiljada maraka po vozilu, plug-in hibridi sa 7.500 i hibridi sa 5.000 maraka. Predlažu ukidanje cestarina za električna vozila, ukidanje svih troškova u vezi s registracijom naknade za šume, vode, okoliš…

– Udruženje sarađuje sa svim nadležnim institucijama, a u kontekstu unapređenja e-mobilnosti, najveći doprinos bi moglo dati Federalno ministarstvo turizma i okoliša, zajedno sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH. Identičnu odgovornost po ovom pitanju imaju i kantoni unutar entiteta FBiH, koji raspolažu značajnim sredstvima koja se akumuliraju kroz uplate naknada za okoliš prilikom registracije vozila. Radi se o jako velikim iznosima koji u prethodne tri godine dosežu blizu 48 miliona maraka, što je u prosjeku 16 miliona KM godišnje. Fond za zaštitu okoliša FBiH zadržava 30 posto ovih sredstava, a 70 posto vraća kantonima. Fond i Kantoni su dužni da ova sredstva sistemski utroše u smanjenje zagađenja koje dolazi iz transporta, a prema analizama koje su rađene u Kantonu Sarajevo, 40 posto zagađenja dolazi iz transporta. Do sada niti jedan kanton nije sistemski utrošio sredstva u ovu namjenu, izuzev Fond za zaštitu okoliša FBiH koji je pokrenuo projekte stimulacije nabavke eko vozila, ali i subvencije pri izgradnji električnih punionica – pojašnjava Muratović.

Broj ekološki prihvatljivih registrovanih vozila u Evropskoj uniji u 2020. godini je više od dva miliona ili 12,6 posto od ukupnog voznog parka. Instalirano je oko 225.000 javnih električnih punionica i njihov broj raste iz dana u dan.

Sve susjedne države izdvajaju znatna sredstva za podršku pri kupovini ekološki prihvatljivih vozila, naročito za automobile sa električnim pogonom. Srbija daje podsticaje do 5.000 eura, Hrvatska subvencionira iznos jednak PDV-u, dok Slovenija izdvaja i do 8.500 eura subvencije po kupljenom električnom vozilu.