Screenshot 3 8
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
NER FIT

Za nekoliko mjeseci navršit će se 78 godina od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće Narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine). Tada je potvrđena državnost BiH i naglašeno da nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, već je sve to zajedno. Sudbina i politika je htjela da BiH i danas mora naglašavati svoju državnost suočena sa brojnim stranim utjecajima.

FIXGEHALT

Od tih utjecaja neki su svakako dobronamjerni, a za neke se i ne može to reći s obzirom na historiju, pretenzije i odraze kroz politička dejstva.

Brojne unutrašnje političke probleme odgovorni u našoj zemlji još uvijek ne mogu riješiti samostalno bez neke vrste intervencije ili posredovanja međunarodne zajednice. Tu su svakako najagilnije Sjedinjene Američke Države (SAD) te svakako Evropska unija. Ipak, posljednjih dana u fokus je ponovo stavljena priča o aktivnijem angažmanu susjednih zemalja Srbije i Hrvatske te Turske kada je riječ o političkim problemima.

Trilaterala (BiH, Srbija i Turska) davno je pokrenuta, ali je suštinski bila usmjerena na ekonomsko-privredna pitanja. Međutim prilikom nedavne posjete Recepa Tayyipa Erdogana Sarajevu, na sastanku u Predsjedništvu BiH Milorad Dodik je iznio ideju da u rješavanju političkih problema posreduju Turska i Srbija, a naknadno je dodao i Hrvatsku. Zanimljivo je kako se Dodik godinama trudi odbaciti bilo kakav utjecaj ili čak i posredovanje stranaca u našoj zemlji. Ipak, Dodiku očigledno nije problem strano posredovanje, ali ako bi mogao birati ko će to biti.

LIDER
Članovi Predsjedništva BiH u Sloveniji na samitu Brdo Brijuni u maju ove godine (Foto: EPA-EFE)
Članovi Predsjedništva BiH u Sloveniji na samitu Brdo Brijuni u maju ove godine (Foto: EPA-EFE)

Predsjednik SNSD-a ne krije oduševljenje prema Erdoganu i stoga poziva Tursku da se aktivnije uključi, a očekivano nije mu sporno da tu bude i Srbija te Hrvatska.

Na taj način Dodik pokušava na svoj teren dovesti političke oponente i problematizirati ono što i nije problem, poput pitanja o budućnosti BiH. Zašto bi suštinski neko uopće sjeo za bilo kakav sto i pregovarao o budućnosti BiH. Razgovarati se može o problemima, ali nikako se status ili integritet države ne može dovesti u pitanje, što je i cilj Dodika.

Dodik evidentno pokušava “odobrovoljiti” bošnjačku stranu uključivanjem Turske u cijelu priču, znajući u kakvim odnosima je prije svega vrh SDA sa Erdoganom. Na tu Dodikovu ideju Bakir Izetbegović je kazao da nema šanse da se pregovara o budućnosti BiH sa stranim faktorom, već će se o problemima pričati samo u institucijama BiH.

Probosanski politički vrh ukoliko bilo kada pristane na pravila igre koje je predložio Dodik upast će u zamku iz koje se neće moći izvući.

Poruke iz Turske koje su uslijedile nakon Dodikove ideje bile su u diplomatskim okvirima. Poručeno je da je Tursk ana raspolaganju za bilo kakvu pomoć, ali da politički predstavnici unutar BiH trebaju da se dogovore.

S druge strane nema nikakve sumnje da bi Dodikov poziv za bilo kakve razgovore o BiH objeručke prihvatili i Srbija i Hrvatska, a ne bi im bili mrski ni markeri na stolu za bilo kakvo preustrojstvo.

Država BiH kao neupitna kategorija ne smije sebe dovesti u poziciju da pristane na takvu vrstu pregovora. BiH nije ni turska, ni srbijanska ni hrvatska, već svoja i svih njenih naroda i građana, a ne njihovih sunarodnjaka izvan granica BiH.