Bošnjaci presudili na izborima u RS: Ovog puta svojim neizlaskom, šta su razlozi?

Prvi put u historiji Bošnjaci su mogli odlučiti predsjednika RS, s obzirom da se na ovim izborima nije moglo glasati za potpredsjednike iz reda bošnjačkog naroda, nego isključivo za predstavnika srpskog naroda, no oni nisu iskoristili tu priliku. Potpredsjednik RS Ćamil Duraković je više puta govorio da Bošnjaci imaju između 35.000 i 40.000 glasova koji mogu biti presudni i činjenica je da su ovog puta bili presudni.

Jednako kako su Bošnjaci 2014. godine presudili svojim glasovima da Mladen Ivanić bude izabran u Predsjedništvo, sada su presudili da Branko Blanuša ne bude izabran za predsjednika RS. Sudeći prema rezultatima u većinski bošnjačkim mjestima, Blanuša jeste imao više glasova, ali u svim tim mjestima izlaznost je bila blago rečeno katastrofalna.

U mjestima u Doboju gdje biračko tijelo čine Bošnjaci, a to su, primjera radi, Pridjel Gornji, Grapska Gornja, Kotorsko i Ševarlije, izlaznost je bila između 15-17 posto, što znači više nego duplo ispod prosjeka od 35,72 posto. Što se tiče Prijedora, izlaznost u bošnjačkim mjestima bila je još gora.

Tako je na šest biračkih mjesta u Kozarcu izlaznost bila između četiri i devet posto. U mjestu Sućeska u Srebrenici, gdje žive Bošnjaci, izlaznost je bila 4,95 posto, dok na biračkom mjestu Potočari 2 7,21 posto.

Što se tiče Bosanske Gradiške, u mjestu Orahova, gdje je Pokret za državu dominirao 2022. godine, jučer je na jednom biračkom mjestu izlaznost bila 7,38 posto, a na drugom 8,85 posto. Situacija je nešto bolja bila u mjestu Dubrave, gdje je izašlo 10,40 posto birača, a na drugom biračkom mjestu 11,31 posto.

U Kamenici kod Teslića, još jednom bošnjačkom mjestu, na dva biračka mjesta izlaznost je bila 21,82 i 16,60 posto. U naselju Divič kod Zvornika, gdje prema zadnjem popisu žive isključivo Bošnjaci, izlaznost je bila 7,10 posto.

Dojam koji se stiče je da Bošnjaci nisu htjeli iskoristiti priliku, a razloga za to je sigurno više. Prvi je sigurno to što niti jedan od kandidata tokom cijele kampanje nije ozbiljno shvatio Bošnjake kao biračko tijelo koje ima potencijal da presudi.

Drugi razlog je sigurno i to što su se stranke sa centralom u Sarajevu ponašale kao i da se ne dešavaju izbori. Većina se uopšte nije oglašavala o izborima, nego su se bavile prepucavanjem da li je Dodik gotov i ko ima ulogu u tome.

Većina stranaka nije ništa uradila na tome da uopšte pozove birače da izađu na izbore, a kamoli da su dali neku podršku bilo kome. Rijetki su se vrlo stidljivo u posljednjim danima saopćenjem opredijelili za Blanušu, ali to nikakvog efekta, očito, nije imalo.

Prvi put u historiji Bošnjaci su mogli odlučiti predsjednika RS, s obzirom da se na ovim izborima nije moglo glasati za potpredsjednike iz reda bošnjačkog naroda, nego isključivo za predstavnika srpskog naroda, no oni nisu iskoristili tu priliku. Potpredsjednik RS Ćamil Duraković je više puta govorio da Bošnjaci imaju između 35.000 i 40.000 glasova koji mogu biti presudni i činjenica je da su ovog puta bili presudni.

Jednako kako su Bošnjaci 2014. godine presudili svojim glasovima da Mladen Ivanić bude izabran u Predsjedništvo, sada su presudili da Branko Blanuša ne bude izabran za predsjednika RS. Sudeći prema rezultatima u većinski bošnjačkim mjestima, Blanuša jeste imao više glasova, ali u svim tim mjestima izlaznost je bila blago rečeno katastrofalna.

U mjestima u Doboju gdje biračko tijelo čine Bošnjaci, a to su, primjera radi, Pridjel Gornji, Grapska Gornja, Kotorsko i Ševarlije, izlaznost je bila između 15-17 posto, što znači više nego duplo ispod prosjeka od 35,72 posto. Što se tiče Prijedora, izlaznost u bošnjačkim mjestima bila je još gora.

Tako je na šest biračkih mjesta u Kozarcu izlaznost bila između četiri i devet posto. U mjestu Sućeska u Srebrenici, gdje žive Bošnjaci, izlaznost je bila 4,95 posto, dok na biračkom mjestu Potočari 2 7,21 posto.

Što se tiče Bosanske Gradiške, u mjestu Orahova, gdje je Pokret za državu dominirao 2022. godine, jučer je na jednom biračkom mjestu izlaznost bila 7,38 posto, a na drugom 8,85 posto. Situacija je nešto bolja bila u mjestu Dubrave, gdje je izašlo 10,40 posto birača, a na drugom biračkom mjestu 11,31 posto.

U Kamenici kod Teslića, još jednom bošnjačkom mjestu, na dva biračka mjesta izlaznost je bila 21,82 i 16,60 posto. U naselju Divič kod Zvornika, gdje prema zadnjem popisu žive isključivo Bošnjaci, izlaznost je bila 7,10 posto.

Dojam koji se stiče je da Bošnjaci nisu htjeli iskoristiti priliku, a razloga za to je sigurno više. Prvi je sigurno to što niti jedan od kandidata tokom cijele kampanje nije ozbiljno shvatio Bošnjake kao biračko tijelo koje ima potencijal da presudi.

Drugi razlog je sigurno i to što su se stranke sa centralom u Sarajevu ponašale kao i da se ne dešavaju izbori. Većina se uopšte nije oglašavala o izborima, nego su se bavile prepucavanjem da li je Dodik gotov i ko ima ulogu u tome.

Većina stranaka nije ništa uradila na tome da uopšte pozove birače da izađu na izbore, a kamoli da su dali neku podršku bilo kome. Rijetki su se vrlo stidljivo u posljednjim danima saopćenjem opredijelili za Blanušu, ali to nikakvog efekta, očito, nije imalo.