Portal 072info

Bosnu i Hercegovinu spašava dijaspora!

Ekonomski izvještaj Svjetske banke za zapadni Balkan pokazao je da će glavni pokretač rasta biti povećanje unutrašnje potrošnje na krilima postojanog priliva doznaka, odnosno novca koji dijaspora šalje svojim porodicama ili sama troši u BiH.

Naravno da povećanje ekonomskog rasta zavisi i od pravovremenog formiranja nove vlasti i ostvarivanja napretka na Reformskoj agendi BiH, što je također obaveza koja čeka novi saziv Vijeća ministara BiH.

Promocija trgovine i direktnih stranih ulaganja

– Glavni pokretač rasta će biti povećanje unutrašnje potrošnje na krilima postojanog priliva doznaka, odnosno novca koji dijaspora šalje svojim porodicama ili troši u BiH – navedeno je u ekonomskom izvještaju Svjetske banke.

Novčane doznake dijaspore čine značajan udio BDP-a zemlje, a njihova štednja u zemljama domaćinima prevazilazi iznos doznaka i do nekoliko puta. Nepotpuni podaci pokazuju da je nivo obrazovanja dijaspore veći od onog koji posjeduje populacija u BiH, što ukazuje na značajan potencijal kada su u pitanju ljudski kapital i prijenos znanja. Dijaspora, također, može doprinijeti promociji trgovine i direktnih stranih ulaganja, pokretanju poslovanja i razvoju poduzetništva.

Hasan Šehović, predsjednik Saveza dijaspore BiH, kaže da, s obzirom na to da dva miliona naših ljudi živi u iseljeništvu, podatak da će dijaspora biti glavni pokretač nije nikakva novost.

– To je 53 posto ukupnog stanovništva BiH. I samo podatak o ljudima koji su od rata poslije 1995. godine odselili iz BiH ili bili primorani da odsele. Poslije 25 godina ljudi su se snašli, osnovali svoje biznise, i normalno je da ulažu u svoju zemlji i logično da se taj priliv sredstava iz godine u godinu povećava – kaže Šehović.

Najlakši kontakt se ostvaruje putem finansija

Dodaje da dijaspora nikada neće zaboraviti svoju zemlju.

– Svi mi imamo rođake, prijatelje, roditelje, zemlju, kuću, stan u BiH. I htjeli ili ne, primorani smo ostati u kontaktu s ljudima u našoj državi. Svi oni imaju rođake, prijatelje ili kuću, zemlju, tako da su i primorani da ostaju u kontaktu, a najlakši kontakt se ostvaruje putem finansija. Moja majka je, recimo, u BiH, renovira se stan, popravlja se kuća, ja sam skoro svakog mjeseca u BiH. Prema našim podacima, priliv sredstava je pet i po milijardi eura – kaže Šehović.

On pojašnjava da se taj trend neće smanjiti, naprotiv.

– Samo se može povećavati. Osim zvaničnih doznaka, dosta sredstava se donese u džepu, pošalje po prijateljima ili, jednostavno, potroši u BiH – ističe predsjednik Saveza dijaspore.

Zakon o iseljeništvu

– Bez ikakve kritike, na osnovu realnih procjena, stvar je u tome što u BiH nije uređena zakonska regulativa prema iseljeništvu. Ne postoji zakon o dijaspori. Mi smo tražili i ministarstvo za dijasporu. Imamo zakonska ograničenja. Na pravnoj osnovi malo se tu luta kako da se mi konkretnije uključimo. Ima dobrih i loših iskustava. Posljednjih nekoliko godina ide dosta nabolje. U aprilu 2018. godine usvojena je politika o iseljeništvu koja kasnije treba da preraste u zakon o iseljeništvu. Ima pomaka i treba ići u tom smjeru – mišljenja je Šehović.

Najbrojnija dijaspora u Evropi

Na osnovu službenih podataka statističkih agencija zemalja prijema, kao i diplomatskih i konzularnih predstavništava BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH procjenjuje da ukupan broj stanovnika koji su porijeklom iz BiH, a žive u nekoj od zemalja prijema, približno iznosi oko dva miliona (uključujući i njihove potomke) u 51 državi.

– Ovo pokazuje da broj iseljenika u 50 zemalja prijema čini oko 53 posto današnjeg stanovništva u BiH, što bh. dijasporu čini jednom od najbrojnijih u Evropi – navodi se na stranici Restarta, poslovne ambasade za bh. dijasporu i bh. poduzetnike.

AVAZ

Podijelite članak
  • 11
    Shares